Rijeka izbrisala grb HOS-a: Je li mural hrvatskim braniteljima za Ivu Rinčić vandalizam

Grad Rijeka govori o vandalizmu, a izbrisao je grb postrojbe koja je branila Hrvatsku

Grad ima pravo uređivati javne površine, ali nema pravo bez jasnih i jednakih kriterija iz murala posvećenog Domovinskom ratu ukloniti obilježje zakonom priznate sastavnice hrvatskih Oružanih snaga.

Dana 15. srpnja 2026. na zidu uz Osnovnu školu „Ivan Zajc“ na riječkim Škurinjama prebojen je grb Hrvatskih obrambenih snaga. Nije uklonjena nečitka škrabotina, uvreda ili prijetnja. Iz murala s grbovima postrojbi Domovinskog rata, prema objavljenim fotografijama i reakcijama, nestalo je upravo obilježje HOS-a.

To nije beznačajna komunalna intervencija. Kada se iz zajedničkog prikaza ratnih postrojbi ukloni samo jedan grb, takav potez postaje politička poruka, čak i ako gradska vlast tvrdi da joj politika nije bila namjera.

Uklanjanje HOS-ova grba iz konteksta Domovinskog rata bilo je pogrešno. Još je pogrešnije što riječka vlast nije objasnila tko je donio odluku, prema kojem kriteriju i zašto je uklonjen upravo taj dio murala.

Škola nije prostor bez povijesti

Zagovornici uklanjanja naglašavaju blizinu osnovne škole. Djecu svakako treba zaštititi od govora mržnje, prijetnji i veličanja totalitarnih režima. Ali škola ne smije postati prostor povijesne amnezije.

Grad je mogao razgovarati sa školom, braniteljskim udrugama, Armadom, povjesničarima i stanovnicima Škurinja. Mural se mogao urediti, pravno regulirati i dopuniti objašnjenjem o riječkim braniteljima i postrojbama u kojima su ratovali.

Djeci se može objasniti i ratni doprinos HOS-a i prijepor oko dijela njegova znakovlja. Brisanje je lakše od objašnjavanja, ali obrazovanje počinje upravo ondje gdje jednostavni odgovori nisu dovoljni.

Obećanje Armadi i odgovornost gradonačelnice

Saborski zastupnik Marin Miletić 16. srpnja ustvrdio je da je gradonačelnica Iva Rinčić Armadi obećala kako se njezini murali neće dirati. Tvrdi i da je obećala zaštitu povijesnih hrvatskih grbova s početnim bijelim poljem.

Za te tvrdnje zasad nije javno predočen dokument ili snimka, pa ih se ne može predstavljati kao potvrđenu činjenicu. Gradonačelnica ipak mora odgovoriti je li takvo obećanje dano. Ako nije, treba ga jasno demantirati. Ako jest, treba objasniti zašto je prekršeno.

Od postupka se ogradila i Unija Kvarnera, dio većine u Gradskom vijeću. Njezini vijećnici Robert Salečić i Marino Mataija ustvrdili su da o odluci nisu bili konzultirani te su zatražili odgovor po čijem je nalogu mural uklonjen. Kada objašnjenje traže i partneri gradske vlasti, očito nije riječ samo o nezadovoljstvu političke oporbe.

Prvo bijelo polje nije automatski ustaški grb

Miletić tvrdi i da su po Rijeci uklanjani povijesni hrvatski grbovi s početnim bijelim poljem. Opseg takvih uklanjanja nije dovoljno dokumentiran, zbog čega bi Grad trebao objaviti popis uklonjenih sadržaja i kriterije prema kojima su proglašeni neprimjerenima.

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti u Deklaraciji iz lipnja 2025. navela je da su hrvatski šahirani grbovi s početnim bijelim i crvenim poljem korišteni gotovo podjednako još od početka 16. stoljeća.

Službeni grb današnje Republike Hrvatske počinje crvenim poljem, ali to ne znači da se svaka povijesna varijanta s početnim bijelim poljem smije automatski proglasiti ustaškim simbolom.

Grad koji želi uklanjati govor mržnje mora razlikovati stvarni govor mržnje od hrvatske povijesne heraldike i obilježja Domovinskog rata. U protivnom ne uređuje javni prostor prema zakonu, nego prema političkoj procjeni poželjnog sjećanja.

Pravilo za sve ili politička gumica

Ako Rijeka uklanja sve neovlaštene murale s gradske imovine, neka objavi popis i primijeni ista pravila na sve – navijačke, političke, ideološke i memorijalne. Ako neke murale čuva zbog umjetničke, povijesne ili identitetske vrijednosti, mora postojati jasan postupak kojim se ta vrijednost utvrđuje.

Najgore je sadašnje stanje: jedni se murali slave kao dio gradskog identiteta, drugi se toleriraju, a iz trećih se bez cjelovitog obrazloženja uklanja politički sporni dio. To nije uređena politika javnog prostora, nego selektivna uporaba političke gumice.

Iva Rinčić mora odgovoriti tko je naredio uklanjanje, zašto je HOS-ov grb nazvan štetom nastalom vandalizmom i prema kojem je propisu nedopušten u memorijalnom kontekstu Domovinskog rata. Nakon toga obilježje HOS-a trebalo bi obnoviti unutar pravno uređenog i povijesno objašnjenog murala ratnih postrojbi.

Time se ne bi opravdavala nijedna totalitarna ideologija. Priznala bi se činjenica da HOS pripada povijesti obrane Hrvatske i da njegovi poginuli pripadnici ne mogu biti izbrisani zajedno sa slojem boje.

Zid se može prebojiti za nekoliko minuta. Povijest ne može. Vlast koja tu razliku ne razumije ne uređuje samo grad – ona pokušava uređivati i pamćenje njegovih građana.