KOLUMNE

BITKA ZA VUKOVAR (Prvi dio)

Punih pet godina povjesničar Marijan proveo je u vojnom arhivu Hrvatske vojske i gotovo da nema dokumenta koji mu nije prošao kroz ruke. Zato sam njegovu analizu ratnih zbivanja uzeo kao iznimno relevantnu jer svatko od nas ima svoj pogled, svoje informacije i svoje viđenje pojedinih ratnih događaja.

BITKA ZA VUKOVAR (Prvi dio)
Foto: ILUSTRACIJA/AI/FAD

Na moj upit kada kreću najsnažniji udari na Vukovar, Marijan će mi reći:

„Krajem kolovoza 1991. kreću njihovi najsnažniji udari, a prvi veliki napad traje punih deset dana.“

Na upit o kojim brojkama napadača i branitelja govorimo, povjesničar detaljno dodaje:

„Vidite, u tom trenutku napad vodi sremskomitrovačka mehanizirana brigada koja u punom ustroju ima nešto manje od četiri tisuće vojnika, ali ima iznimno jaku vatrenu moć i vrlo snažan oklop. Tu su, osim toga, i dva bataljuna tenkova T-84 iz Prve proleterske mehanizirane brigade, a na sve to morate dodati vrlo veliku ispomoć koju imaju u ljudstvu u srpskim selima oko Vukovara.

Dakle, na samom početku napada na Vukovar imate sigurno oko šest do sedam tisuća srpskih vojnika. Što se tiče naših snaga, mi na tom istom početku imamo tek nekoliko stotina ljudi koji brane Vukovar.

Krajem rujna zapovjedništvo Vukovara poslalo je izvješće u kojem stoji da imaju 1.500 ljudi pod oružjem. Kasnije će u svojim knjigama oba zapovjednika Vukovara podvući crtu na 1.800 branitelja Vukovara. Ta brojka, po mom mišljenju, nikada nije bila veća.

Dakle, u kolovozu 1991. Vukovar brani nekoliko stotina ljudi. Ondje je primarno pričuvna bojna ZNG-a, a onda taj broj raste do 1.500 ljudi, s tim da je maksimalan broj vukovarskih branitelja bio 1.800.

Dakle, kada je u pitanju Vukovar, odnos agresora i branitelja kretao se ovako: na početku osam neprijateljskih vojnika na jednog hrvatskog, da bi pri kraju bitke taj omjer bio 10 prema 1. Uz to ide i neopisiv nesrazmjer u naoružanju, topničkoj vatri i vojnoj opremi općenito.

Sjećam se tih dana, mislim da je bio srpanj 1991., novinara Miroslava Lazanskog na njihovoj televiziji, kada predstavlja jedan njihov oklopni bataljun. Lazanski tada kaže: ‘Ovaj bataljun ima veću vatrenu moć nego kompletan njihov ZNG.’

Lazanski je imao pravo. Ta bojna s 27 tenkova i 13 BVP-ova tada ima veću vatrenu moć nego tadašnja kompletna hrvatska vojska. I da mi sve što tada imamo od vatrene snage dovučemo na to područje, oni samo s tim bataljunom u sekundi mogu ispaliti tri puta više nego mi!“

U analizama povijesne bitke za Vukovar često se postavljalo pitanje zbog čega JNA nije zaobišla Vukovar i produžila dalje, pa me zanimalo što o tome misli povjesničar Marijan.

On će na to reći:

„Na to pitanje zapravo vam je odgovorio Haški sud. Vidite, 19. rujna JNA kreće u jednu veliku operaciju. Zadatak postrojbi je ići u dubinu, a 453. mehanizirana brigada ostaje u blokadi Vukovara.

Dan kasnije Novosadski korpus, čija je ona postrojba, piše u svom izvješću: ‘453. ostaje u blokadi Vukovara i po stvaranju uslova treba izvesti napadnu operaciju sa ciljem potpune deblokade Vukovara, Borova Naselja i uništenja ustaških jedinica.’

Oni to zovu ‘deblokada’.

Naime, kako se ovdje vidi, oni se nemaju namjeru boriti s naseljenim mjestima. Oni ondje ostavljaju tek dio postrojbi jer imaju pobunjene Srbe i treba im vrlo malo ljudi za blokadu grada kada imaju ispomoć u lokalnom stanovništvu. Onda je dovoljno imati dvije bojne za takvo što.

Imate okolna srpska sela, ondje su pobunjeni Srbi i sve se to ukalkuliralo.

Njihov stvarni, pravi cilj jest da Prva vojna oblast ide na Zagreb. To je pravi plan. Govorimo o sredini rujna.

No, jedinica koja je tako krenula raspala se! Gardijska brigada ide na Vinkovce, prihvaća se u Mirkovcima, zaobilazi Vinkovce i ide na dvije strane. Svakako želi izbjeći Spačvansku šumu. Njima je ključno zaobići Vinkovce i onda krenuti u dubinu.

Novosadski korpus trebao je ići Podravskom magistralom, a druge jedinice starom i novom autocestom. Sve to planski ide na Zagreb.

No, planovi im propadaju jer im se brigade raspadaju. Tu onda imate jedno zatišje dok se vojska nije prestrojila, a krajem rujna pojavljuju se posve novi planovi.

Više nije plan uništenje Hrvatske, nego idu zauzeti područje gdje su Srbi u većini i Vukovar. Dakle, sada idu uzeti ono što mogu jer su veliki planovi propali.“

Na moj upit odakle takva promjena planova, Marijan će reći:

„Pa i srpsko vodstvo i vodstvo JNA vidjeli su da im ne ide prema predviđenom planu i da prvi plan nije ostvariv. S druge strane, međunarodna zajednica traži brzo rješenje i ne tolerira dugi rat. Slično se postavila i prema nama 1995., kada je tražila brzu akciju.

Naime, okreće vas i javno mnijenje. Znate, politika jedne države i javno mnijenje jedne države nisu iste stvari. Nama je u ratu, u tom kontekstu, silno pomogla JNA napadima na Dubrovnik. Kada vidite tenk koji razara stoljetne zidine Dubrovnika, ne trebate ništa objašnjavati. Tu i poluidiot vidi o čemu se radi.

Doista, napadi na Dubrovnik bili su neviđeni autogolovi.

Zbog svega toga oni nakon rujna zaključuju da prva velika ambicija više nije realna i idu uzeti ono što misle da realno mogu. Zašto? Pa zato što vide da im se vojska faktički raspada. To je prava istina.“

Dakle, u tom trenutku Vukovar postaje glavni cilj srbijanske agresije i tada kreću najjači napadi na grad.

Marijan dodaje:

„Oni ondje imaju srpska sela koja Hrvatska već neko vrijeme uopće ne kontrolira, ali im za kompaktnost teritorija treba Vukovar. I tada počinje bitka za Vukovar.“

Knjiga „Hrvatske povijesne istine 1“ može se naručiti na telefon 099 3996 011. Cijena knjige je 20 eura, dostava izdavača pouzećem, poštarina plaćena.  

Ovaj tekst je autorska kolumna. Stavovi izneseni u kolumni osobni su stavovi autora i ne moraju odražavati stavove uredništva Portala hrvatskih branitelja. Kolumna je objavljena u svrhu razmišljanja, poticanja javne i argumentirane rasprave.

Izvor:Narodno.hr

Autor: Tihomir Dujmović

Više iz kategorije: KOLUMNE

Ako ovo nije za ostavke u policiji, što jest?

Ako ovo nije za ostavke u policiji, što jest?

Analiza slučaja ilegalnih automobilskih utrka na Kvarneru gdje su sudionici blokirali promet i ismijavali policiju. Je li država postala predmet sprdnje?

prije 1 dana
Fenomen zagrebačkih Porfirijevih kružoka: Kako su porfirijanci nehotice postali promotori ‘srpskog svijeta’

Fenomen zagrebačkih Porfirijevih kružoka: Kako su porfirijanci nehotice postali promotori ‘srpskog svijeta’

Analiza fenomena Porfirijevih kružoka u Zagrebu. Kako je imidž "rock'n'roll mitropolita" prerastao u promociju "srpskog svijeta" i podršku Ratku Mladiću.

prije 3 dana
KLAUŠKI, NISMO ŠATORAŠI NI TUNELAŠI – MI SMO LJUDI KOJI VAM OBRANISMO DRŽAVU U KOJOJ NAS DANAS ISMIJAVATE!

KLAUŠKI, NISMO ŠATORAŠI NI TUNELAŠI – MI SMO LJUDI KOJI VAM OBRANISMO DRŽAVU U KOJOJ NAS DANAS ISMIJAVATE!

Strastvena obrana hrvatskih branitelja protiv podrugljivih etiketa. Podsjećaju na žrtvu u Domovinskom ratu i traže poštovanje za one koji su obranili državu.

prije 3 dana
RASPRODAN KONCERT U NIŠU, ALI BEZ I JEDNE RIJEČI O HRVATSKIM LOGORAŠIMA: Jakove, znaš li u kakav grad dolaziš? Najčitanije

RASPRODAN KONCERT U NIŠU, ALI BEZ I JEDNE RIJEČI O HRVATSKIM LOGORAŠIMA: Jakove, znaš li u kakav grad dolaziš?

Hrvatski pjevač Jakov Jozinović rasprodao koncert u Nišu, gradu stradanja hrvatskih logoraša. Zašto nema spomena na žrtve Domovinskog rata?

prije 4 dana
Nisu problem samo Pupovac i „Novosti“ – problem je i Hrvatska koja ih financira

Nisu problem samo Pupovac i „Novosti“ – problem je i Hrvatska koja ih financira

Mladen Pavković analizira financiranje Milorada Pupovca i tjednika Novosti. Propituje odgovornost Hrvatske za rast utjecaja manjinskih institucija koje sama financira.

prije 4 dana
HRVATSKA SE NE ČUVA ŠUTNJOM

HRVATSKA SE NE ČUVA ŠUTNJOM

Što se precrtavanjem poručujeNa objavljenim snimkama iz podvožnjaka kod Vjesnika među oštećenim obilježjima raspoznaju se Tigrovi, Gromovi, Kune, Pauci,...

prije 4 dana
Tko nas svađa međusobno? Dok se mi brojimo i dijelimo, drugi zbijaju redove

Tko nas svađa međusobno? Dok se mi brojimo i dijelimo, drugi zbijaju redove

Analiza sve većih podjela u hrvatskom društvu. Kako nas anonimni profili i društvene mreže svađaju i manipuliraju, dok drugi zbijaju redove. Zašto je podijeljeno društvo lako usmjeravati?

prije 5 dana
Vučićeve usporedbe i hrvatski istomišljenici: Tko se i zašto boji pozdrava „Za dom spremni“?

Vučićeve usporedbe i hrvatski istomišljenici: Tko se i zašto boji pozdrava „Za dom spremni“?

Analiza Vučićevih usporedbi 'Sieg heil' i 'Za dom spremni'. Članak brani hrvatski pozdrav kao obrambeni, razotkrivajući povijesne mitove o genocidu i Jasenovcu.

7. 9. 2026.
Istina o srpskim ustancima protiv Turaka (1804. i 1815.) - između mita i stvarnosti

Istina o srpskim ustancima protiv Turaka (1804. i 1815.) - između mita i stvarnosti

Otkrijte pravu istinu o srpskim ustancima iz 1804. i 1815. godine. Analiza povijesnog konteksta, krize Osmanskog Carstva i uloge janjičara. Razotkrivamo mitove!

7. 9. 2026.
Lika nije ničija stranačka pozornica

Lika nije ničija stranačka pozornica

Prosvjed 'Hodaj za Liku' u Zagrebu: Ličani traže rješenje za ilegalni otpad u Gospiću i čistu vodu. Borba protiv zagađenja PFAS spojevima je nepolitičko pitanje.

5. 9. 2026.
LIKA VIŠE NE ŠUTI: Tko se boji prosvjeda u Zagrebu?

LIKA VIŠE NE ŠUTI: Tko se boji prosvjeda u Zagrebu?

Građani Like dižu glas protiv lošeg gospodarenja otpadom i onečišćenja okoliša. Analiza straha i političkih igara oko prosvjeda u Zagrebu.

4. 9. 2026.

Prikazano 11 od 5089 članaka.