Obljetnica Pokolja u Dalju - Horor koji je započeo 1. kolovoza

01.08.2021. 00:00:00

Srpanj, 1991. - pripadnici JNA i četnici su zajedničkim snagama polako krenuli u 'etničko čišćenje' istočne Slavonije. Nakon prelaska Dunava na mostu kod Batine, okupirali su prvo Baranju i zatim zatvorili obruč kod Vukovara i Borova. Prvo selo koje je bilo na udaru su bile Ćelije, koje je u svega nekoliko dana spaljeno, razoreno i opljačkano, dok su mještani spašavali žive glave. 
Zatim su na red došli Dalj, Erdut i Aljmaš. Civili su masovno bježali šlepom za rasute terete uzvodno Dunavom. Išli su do ušća u Dravu i zatim bježali dalje prema Osijeku. Hrvati nisu bili jedini koji su bježali pred srpskim agresorima, već je tu bilo i Mađara koji su bili prisiljeni učiniti isto. 
Dana 1. kolovoza 1991. započeo je ovaj krvavi događaj i odvijao se sve do prosinca iste godine, gdje su živote izgubili mnogi hrvatski policajci, pripadnici Zbora narodne garde pa čak i civili. 
Pripadnici JNA su zajedno sa srpskim paravojnim postrojbama u ranim jutarnjim satima krenuli napadati policiju, gardiste i pripadnike civilne zaštite koji su se nalazili u zgradi policije. Tražili su njihovu predaju, pošto su još 2. travnja postavili cestovne blokade i proglasili pripajanje istočne Slavonije i Baranje SAO Krajini(Republika Srpska Krajina). 
Borba je trajala deset sati, te su zgradu napadali sa svim naoružanjem koje su imali - čak i tenkovima. No, hrvatski branitelji nisu imali šanse - u usporedbi sa srpskim agresorom, brojnosti i naoružanje bili su im preslabi. Preživjelih 20 policajaca, 15 pripadnika Zbora narodne garde i 4 člana civilne zaštite su nemilosrdno mučeni i zatim ubijeni. U prvom udaru je ukupno ubijeno 39 branitelja, dok je na cjelokupnom području ubijeno preko 500 osoba.
Nakon tog događaja, krenulo je masovno mučenje civila koje je prepušteno domaćim ekstremistima i dobrovoljcima. Jedan od JNA oficira je izjavio kako je to bila akcija 'slobodnog lova' koja je ne može kontrolirati. Žrtve su bile prepuštene četnicima i paravojsci kako regularna vojska ne bi morala 'prljati ruke'. 
Civili su preživljavali horor, pogotovo žene i djevojčice koje bi bile kontinuirano silovane dok ne bi ostale trudne, a zatim bi ih puštali tek kada bi bilo prekasno za pobačaj, kako bi 'rađale četnike'. Divljačko iživljavanje na civilima se slavilo i veličalo - a srpski mediji su to prikazivali kao 'oslobađanje'. 
Patrijarh srpski Pavle je zajedno sa Vojislavom Šešeljom, Lukijanom Vladulovom, Vukašinom Šoškoćaninom i ostalim srpskim ekstremistima sudjelovao u etničkom čišćenju. Zajedno su vodili i kampanju kojoj je cilj bio dokazati da je u istočnoj Slavoniji izvršen genocid nad Srbima. Civile se nastavilo svakodnevno mučiti, silovati i ubijati, na što su spomenuti inicirali. Naravno, u sklopu toga je bilo i rušenje katoličke crkve u Dalju do temelja 1992. godine. 
U postupku protiv Slobodana Miloševića je o ovim zločinima svjedočio i zaštićeni svjedok C-13 pred sudom u Den Haagu, 2003. Civili koji su bili pušteni su natjerani da potpišu izjave kako se odriču sve svoje imovine u korist srpskih agresora - što je uključivalo i njihove vlastite i jedine domove. Nakon okupacije, krenuli su bjesomučni udari na Vukovar, Borovo i okolna mjesta. 
Ovaj događaj najbolje može dočarati potresni film 'Šlep za rasute terete', koji prikazuje autentično svjedočanstvo o egzodusu Hrvata iz Dalja, Erduta i Aljmaša. Također, govori i o zločinima i silovanjima od strane srpskih zločinaca.
Obilježimo ovaj dan i prisjetimo se svih žrtava koji su dali svoje živote, zdravlje i razum kako bi izborili slobodu! 
U protokolu obilježavanja 30. obljetnice sudjelovao je zamjenik župana Josip Miletić. Sve je započelo puštanjem vijenca u tok Dunava a nastavilo se susretom s obiteljima poginulih branitelja. Zatim se polagao vijenac kod Spomen obilježja poginulim hrvatskim braniteljima, te se održala i Sveta misa zadušnica u crkvi sv. Josipa u Dalju.

Izvor: Portal Dnevnih Novosti

Izvorni autor: Monika Petrović/Foto:fah

Autor: