TITOV ŠTIĆENIK IVO JOSIPOVIĆ: Znate li imena OVIH mučki ubijenih i zlostavljanih žena koje je smaknuo zločinac Josip Broz? Bivšem predsjedniku Ivi Josipoviću zasmetalo je uklanjanje Titove biste iz Ureda predsjednika. Njegov stav, uz vrlo argumentirane razloge, ne dijele članovi inicijative Krug za trg. Bivši predsjednik Ivo Josipović u razgovoru za Jutarnji list, progovorio je o svemu po malo. A u skladu s time dotakao se posljednjeg poteza njegove nasljednice Kolinde Grabar Kitarović te progovorio o micanju biste Josipa Broza Tita iz Ureda predsjednika. Premda pravo predsjednice Grabar Kitarović da sama uređuje svoj kabinet ne osporava, micanje biste ipak je zamjerio te pojasnio u svojem pomalo dosadnjikavom, diplomatičnom stilu. -Način na koji je uklonjena Titova bista nosi i određenu političku poruku, koja po meni nije dobra. Jasno je da Josip Broz nije bio demokrat, bio je autoritarni vođa. Ali, svaku povijesnu ličnost moramo gledati u kontekstu njezina vremena. Hoćemo li sada maknuti i bana Jelačića jer ni on nije bio demokrat ili zato što je služio bečkom dvoru? Ili ćemo se odreći i onih Titovih stečevina koje smatram pozitivnim? Izbacivanje njegove biste s Pantovčaka i način na koji je to učinjeno može se shvatiti i kao distanciranje od antifašizma i pobjedničke pozicije Hrvatske u Drugom svjetskom ratu - kazao je Josipović. No, s druge strane djelomično pozitivan stav o jednom od najvećih zločinaca prošloga stoljeća nemaju članovi incijative Krug za trg koja se godinama bori za uklanjanje Titova imena s hrvatskih ulica i trgova. Najveći kamen spoticanja, na koji nailaze jest micanje Titova imena s trga smještenog ispred Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu. Međutim, valja imati na umu da odluku o 'micanju Tita' s ulica i trgova donose političari na lokalnoj razini. Premda se predsjedničin potez nekima možda nije učinio kao značajan predstavnici ove incijative odluku Kolinde Grabar Kitarović pozdravljaju. Po njima, uklanjanje biste jedan je u nizu koraka koji su nužni za suočavanje s nehumanom jugoslavenskom komunističkom prošlošću. "Put je prema demokratizaciji društva, prema većoj opredijeljenosti  za ljudska prava.  U skladu je s europskim političkim vrijednostima, osobito s Rezolucijom vijeća Europe  o međunarodnoj osudi zločina totalitarnih komunističkih režima i Rezolucijom Europskog parlamenta o europskoj savjesti i totalitarizmu. Također i s Deklaracijom Hrvatskog sabora o osudi zločina počinjenih tijekom totalitarnog poretka u Hrvatskoj", kazuju iz Kruga za trg dodajući da u skoroj budućnosti očekuju i neke druge promjene i na zakonskoj razini. Po njima, hitno je potrebno sankcionirati veličanje komunizma i ukloniti totalitarističku simboliku iz javnih prostora. "Svi trgovi i ulice koji nose ime maršala Tita zaslužuju nova imena, u skladu s kulturnim i demokratskim vrijednostima. Nedvosmislena osuda komunističkog režima na poseban je način važna za žrtve i njihove obitelji.  A Titov je režim odgovoran za smrt desetina tisuća ljudi – i intelektualaca, umjetnika i studenata. Huda jama Titovo je djelo", napominju iz ove inicijative te podsjećaju javnost, ali i odgovorne još jednom po tko zna koji put da je režim mučio i zatvarao ljude tijekom svih godina svoje vladavine. Da je tome tako svjedoče i brojke koje kazuju da je među četrdeset tisuća političkih uznika bilo i tri tisuće žena. "Sjećamo se Kaje Pereković, Višnje Sever, Đurđe Meneghello Dinčić, Marice Stanković, Zorke Zane, Srne Matijević. Mirna Sunić Žakman osuđena je na višegodišnju zatvorsku kaznu 1985., zbog čitanja Hrvatske revije, časopisa tiskana u inozemstvu", podsjećaju iz ove inicijative. Inače, šefica inicijative Krug za trg Maja Runje nedavno je napadnuta u vlastitom domu, ali ta vijest nije previše dirnula režimske medije. No, u dijelu zainteresirane javnosti nametnulo se pitanje je li Runje napadnuta zbog njezina aktivističkog djelovanja i borbe protiv Tita. A koliko je njezina borba izražena svjedoče i njezina kazivanja te istraživanja o kojima je govorila i za naš portal. Za nju Tito je diktator, koji je učinio velike nesreće kršeći ljudska prava. Počinio je strašan zločin nad 40 tisuća hrvatskih političkih zatvorenika, a ubijene žene zlostavljane su i mučene do smrti., "To je bio represivan režim i smatramo da ime takvog zločinca ne treba nositi niti jedan trg u Hrvatskoj jer to je prihvaćanje diktature. Nije dobro da se njegov trg nalazi ispred niza fakulteta u Zagrebu. Time se studentima poručuje da je diktatura prihvatljiva, a Titov režim poubijao je tisuće studenata. Mi smo našli njihova imena i njihove obitelji", rekla je Runje. Doista, možda bi bivši predsjednik Ivo Josipović bolje razumio značaj njihovih riječi kada bi jedne prigode umjesto na druženje s hrvatskim antifašistima, otišao na druženje s predstavnicima ove inicijative koji bi mu mogli prepričati kroz što su sve u Titovo vrijeme članovi njihovih obitelji prolazili.