Tomašić: Hrvatska je danas jako podijeljena, ali podijeljena na osiromašene građane i one koji su ih pokrali...

Donosimo vam intervju sa hrvatskom predstavnicom u Europskom parlamentu Porazgovarali smo s Ružom Tomašić o aktualnoj situaciji u Hrvatskoj, radu u Europskom parlamentu, njezinoj stranci, ali smo se dotaknuli i hrvatske desnice te Agrokora... Zastupnice Tomašić, zastupnici Europskog parlamenta podržali su Vaše izvješće o malom obalnom ribolovu. Što to znači za hrvatske ribare? - Kao jedina punopravna članica Odbora za ribarstvo EP-a iz Hrvatske doista se trudim napraviti što je više moguće za zaštitu naših ribara i ribarskog sektora. Prošle godine je usvojeno moje Izvješće o malom obalnom ribolovu, a prije tjedan dana sam imenovana i glavnom izvjestiteljicom na novom izvješću za Višegodišnji plan upravljanja za malu plavu ribu u Jadranu. Nakon usvajanja mog Izvješća, naši ribari dobili su snažan argument i alat da se izbore za  prava koja im pripadaju i spriječe štetne prijedloge Komisije. Želim naglasiti kako je izrazito važno da naši ribari sada sjednu s predstavnicima ministarstva i odluče kako i što dalje napraviti po tom pitanju. Ovdje je važno naglasiti da Mediteranska uredba kojom se regulira ribarska politika, kao ni ostale uredbe Europske komisije, nije Sveto pismo i nije nepromjenjiva, ona se može i mora mijenjati. Bez njezine promjene nema ništa. O toj problematici sam u Šibeniku organizirala veliku međunarodnu Konferenciju o ribarstvu na kojoj su sudjelovali brojni domaći i strani stručnjaci, predstavnici ribara, ali i predstavnici donositelja odluka na europskoj razini. Na njoj je donijet zaključak da ribari ujedinjeni sa zahtjevima idu na razgovore s Vladom, a onda i prema Europskoj komisiji. Dok sam europarlamentarna zastupnica neću se prestati boriti za interese ribara kao i za sve drugo što je u nacionalnom interesu Republike Hrvatske. Osim Odbora za ribarstvo, aktivni ste i na drugim područjima u Europskom parlamentu. O kojim aktivnostima se radi? - Uz ribarstvenu politiku, na koju nastojim što povoljnije utjecati unutar Odbora za ribarstvo, kao punopravni član sudjelujem i u Odboru za regionalni razvoj. Nedavno sam predstavila svoje novo izvješće o „Tehničkoj pomoći u kohezijskoj politici u razdoblju nakon 2020“ kojim se nastoji postići što učinkovitije i transparentnije korištenje tehničke pomoći koja je omogućena državama članicama pri povlačenju sredstava iz EU fondova, odnosno za što kvalitetniju pripremu i provedbu projekata. Točnije, zalažem se da lokalna samouprava izravno dobiva sredstva iz europskih fondova za svoje potrebe, a ne preko središnje vlasti, koja je ta sredstva zlorabila i dodjeljivala po stranačkim kriterijima. Za nas je to velika prilika koja može pomoći u jačanju i reformi regionalne i lokalne samouprave. Prošloga tjedna bili ste domaćin sastanka Predsjedništva Europskih konzervativaca i reformista u Zagrebu. Kako je prošao sastanak? - Bila sam domaćin članovima predsjedništva Europskih konzervativaca i reformista u Europskom parlamentu, treće grupacije po snazi u EP-u. U pet radnih panela brojna ugledna imena iznijela su svoja viđenja važna za budućnost Hrvatske, školstva i obrazovanja, jačanja poduzetništva, učinkovitog zdravstvenog sustava te pozicije Hrvatske u globalnim procesima. Na žalost, sastanak je tek usputno popraćen u hrvatskim nacionalnim medijima, kojima ovakve stvari očito nisu važne iako promoviraju Hrvatsku u pozitivnom svjetlu. Na nedavno održanom Saboru HKS-a izabran je novi predsjednik stranke.  Kakva će biti vaša daljnja uloga u stranci? - Novi predsjednik stranke i dogradonačelnik Vukovara Marijan Pavliček jednoglasno je dobio povjerenje svih zastupnika na Saboru HKS-a i dostojna mi je zamjena na čelu stranke. Pavliček je pripadnik nove političke snage koja niče u Hrvatskoj, snage poštenih i radišnih ljudi, neopterećenih prošlošću i spremnih raditi za boljitak Hrvatske i njezinih stanovnika. Njegovi rezultati na čelu grada Vukovara u posljednje tri godine najbolje govore o njemu samome, ali i o perspektivama Hrvatske konzervativne stranke. Na potezu su birači koji na predstojećim izborima imaju priliku izabrati bolje ljude bez straha da će biti iznevjereni i zavedeni lažnim obećanjima. Ja ću nastaviti raditi za hrvatske interese kao zastupnica u Europskom parlamentu i kao dopredsjednica stranke davat ću potporu našim kandidatima. Hrvatska je izvojevala pobjedu u ratu, na redu je da pobijedi i u miru one snage koje uporno koče njezin napredak i prosperitet i koje su, kako vidimo, bacile Hrvatsku na koljena, kako gospodarski tako i moralno. Krajnje je vrijeme da im se stane na kraj, a to se najlakše može učiniti na izborima. Mnogi bi vas još htjeli vidjeti aktivnom u hrvatskoj politici. - Kao što sam rekla, i dalje ću pomagati svojim iskustvom i savjetima u radu stranke. Vrijeme je da u politiku uđu nove, svježe snage, sa svježim idejama, ali istom brigom za Hrvatsku i hrvatske nacionalne interese. Nedavno održani Sabor stranke ujedno je bio i ujediniteljski sabor dviju stranaka HKS-a i Akcije za bolju Hrvatsku. Što ovo ujedinjenje znači za Hrvatsku konzervativnu stranku, a što za desnicu na hrvatskoj političkoj sceni? - Ujedinjenjem HKS-a i ABH Hrvatska desnica je dobila novi zamah i poticaj za daljnje jačanje na hrvatskoj političkoj sceni. Ovo je nakon nekoliko desetljeća prvi čin ujedinjenja dviju stranaka desnog i konzervativnog svjetonazora i model po kojem bi još neke druge stranke sličnoga svjetonazora, a koje samostalno imaju male izglede za opstanak, mogle postupiti i ojačati razjedinjenu i politički impotentnu desnicu u Hrvatskoj. A bez desnice i konzervativnih vrijednosti upitna je budućnost Hrvatske. Konzervativizam je, kako što vidimo, sve snažnija opcija u Europi i svijetu jer sve više ljudi napokon shvaća posljedice agresivne liberalne, a u Hrvatskoj i komunističke politike, koja otvoreno cilja na uništenje svega onoga što je tradicionalno i vrijedno, napada našu povijest, našu kulturu, instituciju braka i obitelj, a evo kako vidimo zadnjih dana, i hrvatski jezik. U Hrvatskoj je ljevičarsko-liberalna, anacionalna i antisuverenistička politika rezultirala osiromašenjem građana, masovnim iseljavanjem, blokiranim računima građana i tvrtki, korumpiranim pravosuđem, jačanjem protuhrvatskih inicijativa i nevladinih udruga koje su još k tome financirane nocem hrvatskih poreznih obveznika, i na kraju, pasivnim stavom prema sve agresivnijim napadima iz Srbije. Zastupnici takve politike u Hrvatskoj uopće ne kriju da podržavaju takve u srži protuhrvatske planove. Gledamo ih, nažalost,  svakoga dana u Saboru, institucijama, u nevladinim udrugama ili na čelu pojedinih skupina nacionalnih manjina pa smatram da je konačno došlo vrijeme da im šutljiva većina u Hrvatskoj konačno kaže 'dosta'. I to već na predstojećim lokalnim izborima. Kako ocjenjujete trenutačno stanje na hrvatskoj desnoj političkoj sceni? - Desnica je razjedinjena do neprepoznatljivosti, najviše zaslugom pojedinaca koji su se dali zavesti primamljivim ponudama većih stranaka i koji su zapostavili program desnice. Nakon ujedinjenja HKS-a i ABH takav negativan trend napokon je zaustavljen, u prvom redu, zahvaljujući pojedincima koji interese Hrvatske i hrvatskoga naroda stavljaju iznad osobnih i stranačkih interesa. Nadam se da će se ovaj trend nastaviti za dobrobit Hrvatske i hrvatskoga naroda. Kako ocjenjujete stanje u Hrvatskoj danas i vodi li aktualna vlast zemlju u dobrom smjeru? - Stanje u Hrvatskoj je loše. Više od 60 posto građana u anketama smatra da Hrvatska ide u lošem smjeru. Dvije najveće stranke nude, po ne znam koji puta, svoja rješenja za izlazak iz krize, a upravo su oni za nju najodgovorniji. Nadam se da hrvatski birači više ne će povjerovati u te njihove priče. Neka se samo zapitaju, može li onaj koji je upropastio zemlju, sada odjednom imati rješenje za njezin spas. Uoči svakih izbora birače putem medija plaše da će im propasti glas ako ga daju manjim strankama i njihovim kandidatima. Upitala bih one koji su poslušali te savjete - zar im nije propao glas kada su ga dali istima onima koji su doveli zemlju u ovakvo stanje i koji već prvi dan nakon izbora rade suprotno od onoga što su obećali. Nadam se da će na predstojećim lokalnim izborima birači glasovati po savjesti, a ne po preporuci velikih stranaka i medija. Stvoren je dojam da je Hrvatska jako podijeljena, ponovno na partizane i ustaše. No to je krivi dojam koji potenciraju oni koji su procijenili da ne mogu opstati bez takvih podjela i proizvodnje ideološkog neprijatelja. Na žalost, u tome ih podupiru vodeći hrvatski mediji koji ne daju zasluženu pozornost snagama i osobama koje imaju prava rješenja za Hrvatsku i bolji životni standard građana ne videći da time režu granu na kojoj sjede. Tako da se može reći da Hrvatska danas jest jako podijeljena, ali podijeljena na osiromašene građane i one koji su ih pokrali, na čestite i radišne ljude i one koji gledaju kako od države izvući osobnu korist. Po čemu se HKS razlikuje od ostalih stranaka desnice i koje su glavne smjernice vašeg djelovanja? - Hrvatska konzervativna stranka svakoga dana je jača i stasa u snagu koja će, uvjerena sam, jednoga dana postati vodeća ili jedna od vodećih političkih  opcija u Hrvatskoj. Hrvatskoj trebaju promjene i novi ljudi, poput naših načelnika općina i vijećnika, koji su se u ovih nekoliko godina već dokazali u svojim sredinama u kojima žive i koji se zalažu za bolji život svojih sugrađana. Dakle, iza naših riječi slijede djela i to sve više ljudi prepoznaje i cijeni. Naše smjernice su jasne: boljitak života svih građana na temelju dokazanih vrijednosti, kako ekonomskih tako i svjetonazorskih. Država ne smije biti maćeha vlastitim državljanima nego im omogućiti da žive i rade dostojno čovjeka 21. stoljeća. To može postići tako da osigura pošteno tržišno natjecanje, jačanje srednjeg sloja kroz poticanje malog i srednjeg poduzetništva i smanjenje beskonačnih poreza i nameta. Sve to moguće je samo uz nekorumpirano, učinkovito i brzo pravosuđe. Konzervativci su se na prošlim izborima zalagali za provedbu lustracije. Ostaje li to i dalje dio vašeg programa? - Da, lustracija ostaje dio našeg programa jer je to naprosto nužnost, pogotovo kada vidimo razorne posljedice koje iza sebe ostavljaju ljudi koji su bili dio komunističkog sustava, a nastavili su djelovati u hrvatskim institucijama od gospodarskih do javnih i diplomatskih. Smatramo da svi oni koji su obnašali dužnost u bivšem sustavu, posebno ako su bili dijelom represivnog aparata, ne smiju obnašati dužnost u hrvatskim državnim službama i institucijama. Ta mjesta trebaju biti povjerena dokazanim i sposobnim kadrovima, školovanim i kvalificiranim za najodgovornija mjesta u državnom aparatu i bez ikakvih repova u bivšem sustavu ili privatizacijskom kriminalu. Onima koji govore da se ne treba vraćati u prošlost i da je za lustraciju prekasno, ja kažem da nije. Dokazano je da su zemlje istočnog bloka koje su provele lustraciju danas daleko ispred nas. A što se tiče kriterija za njezinu provedbu, oni su jasni. Ako su tražili da se objavi registar branitelja i imena onih koji su branili Hrvatsku zašto ne bismo znali i imena onih koji su rušili Hrvatsku. Podržavam objavu arhiva, ali i današnja djela govore najbolje o svakome, više od arhiva, koji će prije objave vjerojatno biti pročišćeni. Dovoljno je pogledati rezultate i rad pojedinih zastupnika, ministara, diplomata, pojedinaca iz redova nevladinih udruga i manjina i nagraditi ih po njihovim djelima. Jedini preduvjet je da na vlast dođu pošteni i neucijenjeni ljudi koji su svoj ugled u društvu i poslu stekli isključivo svojim poštenim radom i nikome ništa ne duguju. Bilo bi zanimljivo vidjeti koga bi to sve trebalo lustrirati kada bi Vlada krenula u istraživanje podrijetla imovine. Svjedoci smo brojnih afera bivših dužnosnika, kostura iz ormara, i iz SDP-ove i HDZ-ove vladavine. Državni proračun je opljačkan, no niti jedan slučaj ne dobiva pravosudni epilog, a osumnjičenici ubrzo iz pritvora izlaze na slobodu. Kako to tumačite? - Pravosuđe je rak rana Hrvatske. Dvostruki kriteriji i neprocesuiranje očitih zloporaba dužnosti, pronevjera i kriminala u redovima onih koji su bliski politici i strankama očiti je dokaz nefunkcioniranja pravne države. Nepravda koja se očituje u blokadi običnih malih ljudi zbog manjih dugovanja prouzročenih općom krizom kao i opraštanje milijunskih dugova prema podobnima, vrišti do neba. Očito je da u Hrvatskoj svi građani nisu jednaki pred zakonom iako im je jednakost zajamčena Ustavom. Također, ljudima nije jasno kako naša pravosudna i policijska tijela ne pronalaze počinitelje raznih nedjela koja ljevica koristi za širenje lažne slike o Hrvatskoj kao zemlji u kojoj buja fašizam i ne sankcioniraju uvrede i provokacije ljevičara i velikosrpskih nacionalista okupljenih, primjerice, oko tjednika Novosti. Odluka o nastavku financiranja takvih djelatnosti iz državnoga proračuna jednostavno graniči sa zdravom pameću i neodrživa je. Konzervativci su kritični prema Europskoj uniji. Dogodio se i Brexit. Kakvu će  politiku HKS voditi u odnosu prema Bruxellesu i kakva je budućnost Hrvatske u EU nakon Brexita? - Hrvatska konzervativna stranka je jedina hrvatska stranka članica grupacije ECR grupe u Europskom parlamentu, koja se zalaže za Europu kao savez suverenih država i protivi se stvaranju nekakve nadnacionalne unitarne federalne tvorevine u kojoj će manje članice provoditi direktive dvije, tri najmoćnije članice. Hrvatska je ulazila u brojne unitarističke projekte u svojoj povijesti i nikada se nisu pokazala dobrim rješenjem. Sada kada smo član Europske unije, rješenje nam je da se uz pomoć drugih članica EU koje se protive jačanju ovlasti Bruxellesa i izborimo za svoje nacionalne interese. Nitko nam neće pomoći, ako si sami ne pomognemo. Naravno, i za to je potrebno izabrati ljude koji će u Bruxelles ići izboriti se za hrvatske interese, a ne odlaziti po mišljenje i direktive. Osim toga, Europska unija i osnovana je radi zajedničkog tržišta, a ne radi stvaranja nadnacionalne države iako je nekima i tada to bio cilj. Kako komentirate slučaj Agrokor? -Agrokor je najnoviji primjer državne intervencije u spašavanju osobe koja je uz pomoć države i političkih veza stvorila gospodarsko carstvo koje nije moglo opstati i rasti bez tih istih političkih veza. Vidimo da takva, rekla bih, ortačka politika kad-tad dođe na naplatu. Na žalost, kako se čini, opet na teret državnog proračuna, odnosno hrvatskih poreznih obveznika. Ovdje bi trebao odgovarati širi krug ljudi u lancu i istražiti njihovu ulogu u stvaranju ovog mastodonta koji je došao u poziciju da ucjenjuje državu i koji je odgovoran za uništenje malog hrvatskog poljoprivrednika i proizvođača.