19. listopada 1990. Zločini agresorske vojske – terorizam kao priprema za rat
Terorizam koji su pobunjeni Srbi provodili u Hrvatskoj kao pripremu za rat i agresiju, počeo je gotovo odmah nakon prvih višestranačkih izbora 1990. godine. Posebna meta bilo je redovito miniranje pruge Zagreb-Split, koja je postala prvom i glavnom metom srpskih terorista.
Nakon sve učestalijih miniranja pruga od strane pobunjenih Srba, 19. listopada 1990. minirana je pruga Zagreb-Split između Knina i Drniša, točnije sela Kosova i Siverića.
Već u početku kolovoza godine 1990. Srbi su pokrenuli otvorenu pobunu, koja je započela paljenjem hrvatskih šuma, provokacijama i terorizmom. Izmanipulirani Srbi u Hrvatskoj u velikom su dijelu prihvatili četničku politiku i započeli oružanu pobunu protiv Hrvatske. Tako su 17. kolovoza 1990. naoružani stanovnici srpske narodnosti zatvorili ceste u mjestima sjeverne Dalmacije i Like, postavljajući zapreke, kamenja, balvane, što je početak tzv. “balvan revolucije”. Na cesti Zadar – Benkovac na ulazu u Donje Biljane, prema Škabrnji, Srbi su postavili zapreke i naoružane civile, piše opcina-skabrnja.hr
Pojačana su teroristička djelovanja srpskih ekstremista u Hrvatskoj: diverzije, krađe,
zapravo preuzimanja oružja iz skladišta JNA, oružani napadi na hrvatske policajce i civile (napade na policijske postaje na Banovini predvodili su lokalni ekstremisti te četnici i kriminalci pridošli iz Beograda); prolazak građana koji nisu bili srpske nacionalnosti kroz samoproglašenu “Krajinu” postao je rizičan.
Terorizam na hrvatskim prugama počeo je na kninskom području tjelesnim zlostavljanjem željezničara iz drugih domicila, odbijanjem radnih zadaća, kamenovanjem vlakova, zaustavljanjem vlakova od naoružanih skupina, provalama u vlakove i anonimnim dojavama o miniranju pruga.
Tako je, primjerice, 18. kolovoza 1990. na izlazu iz tunela Split-Predgrađe kamenovan vlak br. 9630 (vagon za spavanje). Već 4. listopada 1990. u 21 sat na pruzi između Plavna i Zrmanje prvi puta dignuta je pruga u zrak, tzv. Mokri usjek, a miniranje pruga krajem 1990. postaje svakodnevnom praksom. 54 Dnevni tisak pisao je opširno o navedenim događajima. Navesti ću samo par primjera: »…Prema obavijestima glavnog dispečera ŽTP-a Zagreb Milivoja Misirače od srijede popodne, i dalje je do daljnjega zatvoren željeznički promet na prugama Knin-Pađane, Knin-Benkovac, KninGolubić, Knin-Kosovo. Za teretni promet u toku dana osposobljene su pruge Knin-Golubić u 16,42 sata, te Kosovo-Siverić u 12 sati.
Nenadoknadiva je šteta te potpune privredne izolacije srednje Dalmacije…
»Tek što su krenuli prvi teretni vlakovi iz Knina, a u četvrtak je trebao i poslovni vlak »Marjan«, snažna detonacija oštetila je željezničke pragove i tračnice na dijelu Ličke pruge između željezničkih stanica Plavno i Zrmanja, odnosno kod mjesta Vrelo Zrmanje. Kako su u međuvremenu stigle još dvije dojave o miniranju Unske pruge (u četvrtak navečer da je minirana Unska pruga kod željezničke stanice Drenovac, a u petak u 8,05 sati iza željezničke stanice Strmica), unatoč svim naporima Kriznog štaba ŽTP Zagreb, ponovo je prekinut sav željeznički promet. Oštećenje na pruzi Knin-Gračac, između stajališta Pribudić i Prljevo, oko 27 kilometara od Knina, popravljeno je u petak do 14 sati, ali promet Ličkom magistralom još uvijek nije uspostavljen…«.
»U srijedu ujutro (17. listopada 1990. – op.a.) između željezničkih stanica Malovan i Gračac minirana je pruga, ali se očekuje da će se promet uspostaviti u toku dana. Unska pruga još uvijek je neprohodna za promet, ali se očekuje da će od četvrtka i ona biti osposobljena. Zadarska je pruga i dalje zatvorena, a splitskom i šibenskom prometuju teretni vlakovi, kao i putnički, ali samo danju. Radnici bihaćke prometne sekcije u srijedu do poslijepodnevnih sati otklonili su oštećenja nastala posljednjom eksplozijom na Unskoj pruzi. Direktor saobraćajne sekcije Bihać, inženjer Osman Pavković u srijedu je objavio da prvi vlakovi Unskom prugom kreću u četvrtak u 7 sati. Na tom magistralnom željezničkom pravcu između Bihaća i Knina stoji sedam teretnih vlakova s 134 vagona…«.
»Veća količina pješadijskog oružja, navodno mitraljeza i puškomitraljeza, ukradena je iz vlaka u željezničkoj postaji Kosovo kod Knina. Opljačkan je samo vagon u kojem se prevozila ratna oprema namijenjena, navodno, jednoj vojnoj pošti u Splitu. Dio odnesenog oružja kasnije je pronađen kod crkve Lazarice u Kosovu…“ (Izvadak iz djela Pregled i ustroj rada hrvatskih željeznica u Domovinskom ratu, Siniša Lajnert)
