U Splitu je obilježena 35. godišnjica ustroja IX. bojne HOS-a „Rafael vitez Boban“, uz odavanje počasti poginulim braniteljima i podsjetnik na njihov ratni put, žrtvu i trajno mjesto u stvaranju hrvatske države.

U Splitu je u petak obilježena 35. godišnjica ustroja IX. bojne HOS-a „Rafael vitez Boban“, jedne od prepoznatljivih dragovoljačkih postrojbi iz vremena Domovinskog rata. Kod spomen-obilježja postrojbi okupilo se mnoštvo građana, suboraca i obitelji poginulih branitelja kako bi odali počast 46 pripadnika bojne koji su položili svoje živote za slobodu Hrvatske.

U znak sjećanja položeni su vijenci i zapaljene svijeće, dok su imena poginulih još jednom odjeknula kao trajni podsjetnik na cijenu slobode.

Počast poginulima i poruke suboraca

Središnji trenutak obilježavanja bio je govor predsjednika Udruge IX. bojne HOS-a, bojnika u miru Miljenka Miće Ćuka, koji je podsjetio na težak ratni put postrojbe.

„Ratni put naše postrojbe bio je težak, trnovit i ispisan žrtvom. Na tom putu poginulo je 46 bojovnika – 46 života utkano je u temelje naše slobode“, poručio je Ćuk.

Naglasio je kako se njihova žrtva ne smije promatrati samo kao dio prošlosti.

„Njihova žrtva nije temelj prošlosti, ona je temelj naše sadašnjosti i budućnosti“, istaknuo je, dodajući kako je dužnost svih generacija čuvati uspomenu na stvaranje hrvatske države.

Govoreći o ulozi branitelja danas, upozorio je kako se često nalaze na marginama društva, unatoč doprinosu koji su dali.

„Mi nismo birali rat, ali kada je trebalo, stali smo u obranu doma, obitelji i domovine – srcem, vjerom i hrabrošću“, kazao je, naglašavajući kako branitelji znaju svoju vrijednost bez obzira na percepcije u javnosti.

Pukovnik Skejo: „Bili smo ratnici u ratu, gospoda u miru“

U razgovoru za TV Jadran, umirovljeni pukovnik Marko Skejo prisjetio se ratnih dana, ustroja IX. bojne HOS-a i puta kojim su prošli hrvatski branitelji, ističući ponos na suborce i važnost prenošenja domoljublja na mlađe generacije.

Govoreći povodom 35. obljetnice ustroja IX. bojne HOS-a „Rafael vitez Boban“, Skejo je naglasio kako s vremenskim odmakom emocije ne blijede, već dobivaju dodatnu težinu.

„Prisjećamo se početaka kada je Hrvatska bila napadnuta i kada su se ustrojavale prve postrojbe – ne samo HOS, nego i MUP i gardijske brigade. Svi su dali nemjerljiv doprinos stvaranju države“, kazao je Skejo, zahvalivši pritom na pozivu i pozdravivši gledatelje.

Prisjećajući se prvih dana rata, Skejo je opisao atmosferu neizvjesnosti i odlučnosti koja je obilježila početak obrane.

„Nije bilo lako biti na prvoj crti – slabo naoružani, ali s velikim srcem. Upravo nas je to srce nosilo, želja da budemo svoj na svome“, istaknuo je.

Posebno je evocirao uspomene na Split i okolna područja, gdje su branitelji držali straže i nadzirali vojne objekte JNA, prije nego što su formirane borbene postrojbe i upućene na ratišta.

„Prvo ratište bilo je drniško područje. Znali smo tko su nam susjedi i kakve su im namjere, a to se, nažalost, i potvrdilo kada je rat počeo“, dodao je.

Neraskidivo zajedništvo suboraca

Skejo je s posebnim emocijama govorio o suborcima koji su prošli ratni put s njim.

„Ponosan sam na te ljude. Oni su dio mene, ja sam dio njih. To su ljudi koji su dali veliki obol za stvaranje hrvatske države“, naglasio je.

Istaknuo je kako danas, 35 godina kasnije, među živima ostaje tek dio nekadašnjih boraca, dok su mnogi poginuli ili preminuli.

„Volim reći – bili smo ratnici u ratu, a gospoda u miru“, rekao je, opisujući dostojanstvo koje su branitelji nastojali zadržati i nakon rata.

Govoreći o ratnim operacijama, Skejo je istaknuo kako IX. bojna HOS-a nikada nije birala zadatke.

„Išli smo tamo gdje je bilo najteže. Zahvaljujući i generalu Anti Gotovini, koji nas je prepoznao kao postrojbu sposobnu stati uz bok gardijskim brigadama, slani smo na najzahtjevnija bojišta – i svoj smo dio odradili“, kazao je.

Podsjetio je i na obranu Škabrnje, gdje su, unatoč okruženju i teškim uvjetima, branitelji izdržali višednevne borbe.

Podrška iz cijele Hrvatske

Na obilježavanju obljetnice u Splitu okupili su se branitelji iz svih krajeva Hrvatske, ali i iz Bosne i Hercegovine.

„Došli su iz Istre, Zagreba, Vinkovaca, Varaždina, Like… Svi zajedno, kao nekad. To je dokaz koliko znači zajedništvo i koliko je duboko ukorijenjena ta veza među nama“, istaknuo je Skejo.

Poseban naglasak stavio je na važnost uključivanja mladih u očuvanje vrijednosti Domovinskog rata.

„Na mladima svijet ostaje. Mi smo posijali sjeme, a danas vidimo da je ono proklijalo. Mlade generacije pokazuju da su spremne čuvati ono što je stvoreno“, poručio je.

Dodao je kako je ključno prenositi istinu o ratu i vrijednostima za koje su se branitelji borili.

„Ako zatreba – opet smo spremni“

Na kraju razgovora Skejo je poslao snažnu poruku o spremnosti branitelja i danas.

„Neka nitko ne misli da, ako šutimo, nismo spremni. Srce i dalje kuca za Hrvatsku. Ako bude potrebno, opet ćemo dati svoj doprinos“, zaključio je.

Razgovor je završio pozivom na zajedništvo i prisjećanje svih poginulih branitelja.

Od dragovoljačkog voda do ratne bojne

Povijest IX. bojne započinje početkom 1991. godine, kada je u Splitu ustrojen dragovoljački vod Hrvatske stranke prava, na čelu s Jozom Radanovićem. Već tada, u ozračju rastućih napetosti i prijetnji, prvi dragovoljci stavljaju se na raspolaganje obrani, pristupajući pričuvnom sastavu MUP-a.

Njihovo prvo angažiranje uslijedilo je već 25. siječnja 1991., kada su, zajedno s drugim snagama, sudjelovali u osiguranju Policijske uprave u Splitu, spremni stati kao „živi štit“ u slučaju napada tadašnje JNA.

Kako su mjeseci prolazili, broj dragovoljaca rastao je iz dana u dan. Do ljeta 1991. godine splitski HOS okuplja već stotine boraca, a postrojba postupno prerasta u organiziranu vojnu snagu. Službeno je ustrojena kao IX. bojna HOS-a 2. studenoga 1991. godine.

Ratni put i ključne operacije

Tijekom Domovinskog rata pripadnici IX. bojne sudjelovali su na brojnim bojištima diljem Dalmacije i juga Hrvatske. Dio postrojbe bio je angažiran u obrani Dubrovnika, dok su drugi sudjelovali kao popuna postrojbama Hrvatske vojske.

Posebno se ističe njihova uloga u obrani Škabrnje početkom 1993. godine, gdje su, uz ograničene snage, držali crtu obrane čak 43 dana, suočeni s nadmoćnijim neprijateljem. Tijekom rata sudjelovali su i u operacijama poput „Zima ’94.“ i „Ljeto ’95.“, a kraj rata dočekali su na Južnom bojištu.

Nakon reorganizacija, bojna je djelovala u sastavu 114. brigade Hrvatske vojske, zadržavši svoj identitet i ime koje je nosila od početka.

Sjećanje kao obveza

Obilježavanje u Splitu još je jednom potvrdilo da IX. bojna HOS-a zauzima posebno mjesto u novijoj hrvatskoj povijesti. Njeni pripadnici ostavili su neizbrisiv trag na brojnim bojištima, a njihova žrtva i danas živi kroz sjećanja suboraca, obitelji i svih koji cijene slobodu.

Trideset i pet godina nakon ustroja, poruka koja se čula u Splitu ostaje jasna – sjećanje nije samo čin prošlosti, već trajna obveza prema onima koji su svoje živote utkali u temelje hrvatske države.