Krajem 2019. godine Sabor je izglasao novi Zakon o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u kojem je uveden novi blagdan (praznik) 18.11. - Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje kao trajno sjećanje na sve žrtve u Domovinskom ratu.

U Vukovaru se vodila najveća i najkrvavija bitka u Domovinskom ratu. Jugoslavenska narodna armija uz pomoć srpskih paravojnih snaga je 87 dana držala grad pod opsadom. Opsada grada trajala je od kolovoza do studenog 1991. godine i na sami grad u tom periodu opsade dnevno je padalo po nekoliko tisuća granata. Pokušavali su slomiti otpor šačice hrvatskih branitelja, u čemu su uspjeli 18. studenoga, kada su započele i masovne likvidacije branitelja i civila. Dio branitelja pokušao se u probojima izvući iz grada. U tom razdoblju, to je bila najžešća bitka u Europi od 1945., a Vukovar je bio prvi veći europski grad potpuno uništen od Drugog svjetskog rata. Najveći organizirani i masovni zločin dogodio se nad ranjenicima iz bolnice u Vukovaru i braniteljima te civilima kojih je 200 identificirano iz masovne grobnice na Ovčari, a za pedesetak osoba se još uvijek traga. Pokolj na Ovčari bio je ratni zločin koji su počinili pripadnici JNA i srpskih paravojnih snaga u noći s 20. na 21. studenoga 1991. godine tijekom srpske okupacije Vukovara . Ovčara je bila farma u sklopu vukovarskog poljoprivrednog kombinata VUPIK-a gdje su bili hangari za skladištenje, a zločinci su ih koristili za koncentracijski logor. U logoru su pijani uniformirani pripadnici Teritorijalne obrane, JNA i drugi činili strahote premlaćujući, maltretirajući i terorizirajući zarobljenike, a na kraju odvedeni su na streljanje. U bitki za Vukovar sudjelovalo je oko 1800 branitelja, započela je 25. kolovoza, a završila 18. studenoga 1991. Do tragičnog sloma obrane grada poginule su 1624, a ranjeno više od 2500 osoba, a iz grada je prognano oko 22 tisuće njegovih stanovnika. Po podacima Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora, kroz Velepromet je prošlo oko 10.000 osoba, a ubijeno je više od 700 zatočenika. Okupacija Vukovara je potrajala sve do 15. siječnja 1998. do mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja nakon koje su se Vukovarci počeli vraćati svojim domovima koje trebalo obnoviti. Kolona sjećanja svake godine kreće iz dvorišta nacionalne memorijalne bolnice „Dr. Juraj Njavro“ u Vukovaru i kreće se gradskim ulicama do Memorijalnog groblja žrtava domovinskog rata. Kolonu sjećanja predvode stjegonoše, a zastavu 204. vukovarske brigade nosi vukovarski branitelj umirovljeni pukovnik Antun Dugan. Na tisuće građana pohode Vukovar kako bi odali počast žrtvama velikosrpske agresije na taj grad. Na Memorijalnom groblju žrtava domovinskog rata odaje se počast poginulim braniteljima i civilnim žrtvama rata i moli za iscjeljenje svih koji su na bilo koji način bili ranjeni posljedicama ratnih stradanja.

JNA i paravojne postrojbe razarali su Škabrnju, a branitelji Škabrnje tri mjeseca su odolijevali njihovim napadima. 18.11. istog dana kada je Vukovar pao u zadarskom zaleđu nemilosrdnom akcijom etničkog čišćenja pala je i Škabrnja. Zauzimanjem Škabrnje zločinci su ubili i masakrirali 43 civila i 15 hrvatskih branitelja. Škabrnja i selo Nadin etnički su očišćeni od nesrpskog stanovništva i pripojeni Republici Srpskoj Krajini, gdje su ostali sve dok ih hrvatske snage nisu reintegrirale u ustavno pravni poredak Republike Hrvatske 1995. godine. Sveukupno u Domovinskom ratu, Škabrnja je imala 55 civilnih žrtava i 25 poginulih branitelja. Nakon rata još je šest mještana stradalo od zaostalih minsko-eksplozivnih sredstava. Do oslobođenja mjesta u Oluji 1995. godine u Škabrnji je ubijeno 86 osoba. Škabrnja je, uz Vukovar, simbol stradanja Hrvatske u Domovinskom ratu. Kolonu sjećanja u Škabrnji svake godine pohode građani iz cijele Hrvatske, a kolona kreće Ulicom 18. studenoga 1991. prema mjestu masovne grobnice. Kod središnjeg križa i spomen – obilježja poginulih na groblju Sv. Luke u Škabrnji odaje se počast za sve škabrnjske žrtve. Do danas nema ni jednog osumnjičenog, okrivljenog za masakr učinjen u Škabrnji.

I ove godine na 31. godišnjicu stradanja Vukovara i Škabrnje bit će Kolona sjećanja u spomen na dan kada je 1991. slomljena hrvatska obrana Vukovara i Škabrnje, a u kojoj će proći na tisuće domoljuba s hrvatskim braniteljima i ratnim stradalnicima Vukovara i Škabrnje.

Kristijan Fereža/PDN

Izvorni autor: Kristijan Fereža/PDN/Foto:rabdanas.com

Autor:

Važna obavijest:

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu PDN dopušteno je samo registriranim korisnicima.

Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu PDN te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.