Izmjene Zakona o legalizaciji: hoće li branitelji opet platiti cijenu države

Izmjene Zakona o legalizaciji: hoće li branitelji opet ostati na margini?

Vlada Republike Hrvatske uputila je u saborsku proceduru izmjene Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, a o prijedlogu se raspravljalo i glasovalo 29. siječnja u Hrvatski sabor. Time je zakon prošao prvo čitanje, ali još nije konačno usvojen jer slijedi drugo čitanje i mogućnost dodatnih izmjena.

Prema prijedlogu, ukida se dosadašnji rok za legalizaciju objekata, no i dalje se mogu ozakoniti isključivo zgrade izgrađene do 21. lipnja 2011. godine. Vlada Republike Hrvatske naglašava da se ne radi o novom valu legalizacije, nego o trajnoj mogućnosti za one koji ranije nisu pokrenuli postupak.

Istodobno se poručuje da tolerancije za buduću bespravnu gradnju više neće biti: uvodi se digitalni nadzor prostora i satelitsko praćenje, a za nove nezakonite gradnje predviđene su visoke kazne. Postupak legalizacije vodi se isključivo digitalno i uz potpunu dokumentaciju, dok su neka područja i dalje izuzeta iz mogućnosti ozakonjenja.

Branitelji i trošak legalizacije

U tom kontekstu ponovno se otvara pitanje hrvatskih branitelja. Trošak legalizacije nije mali: obuhvaća izradu projektne dokumentacije, naknadu za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade i komunalni doprinos. Kod prethodnih postupaka legalizacije branitelji su mogli ostvariti određene popuste na komunalni doprinos, ali samo ako su imali status HRVI ili status člana obitelji poginulog, nestalog ili zatočenog branitelja. Te su se olakšice temeljile na Zakonu o hrvatskim braniteljima i odlukama lokalne samouprave te su u nekim sredinama značile djelomično ili potpuno oslobađanje od tog nameta za stambene objekte.

Međutim, komunalni doprinos samo je jedan od troškova u postupku legalizacije. Projektna dokumentacija i druge naknade često su za branitelje s nižim primanjima ili invalidskom mirovinom predstavljale nepremostivu prepreku. Upravo zato se postavlja pitanje hoće li novi sustav legalizacije bez roka uopće voditi računa o socijalnom aspektu i ratnim okolnostima u kojima su mnogi objekti nastajali.

Za sada nije poznato hoće li izmjene zakona donijeti ikakve posebne mjere ili dodatne olakšice za branitelje. Ostaje otvoreno hoće li se zakon svesti isključivo na fiskalni instrument države ili će se priznati činjenica da iza dijela bespravnih objekata stoje rat, raseljavanje, obnovljene kuće bez potpune dokumentacije i dugogodišnje neuređeni imovinsko-pravni odnosi.

Dok zakon ne prođe drugo čitanje i ne bude konačno usvojen, branitelji koji imaju neriješen status svojih kuća ili gospodarskih objekata ostaju u istoj situaciji kao i dosad – između zakonskih rokova, visokih troškova i nejasnih poruka države. Pitanje je hoće li se ovaj put, uz tehničke izmjene zakona, otvoriti i politička volja da se braniteljima omogući pravedniji i dostupniji put do legalnog krova nad glavom.

Vjerojatno bi bilo više objekata legalizirano, kad bi Vlada omogućila otplatom na rate, jer tko danas ima vreću s novcima.

Za više informacija o uvjetima i troškovima legalizacije možete vidjeti OVDJE