Kako Hrvatska odgovara na sigurnosne izazove u Europe

VOJNA INDUSTRIJA: Europa se naoružava, a što mi imamo?

Dok europske zemlje ubrzano jačaju svoje vojne kapacitete, ključno je pitanje gdje se u tom procesu nalazi Hrvatska i kakve mogućnosti ima domaća obrambena industrija. Planovi uključuju izgradnju tvornice streljiva, nabavu bespilotnih letjelica te povećanje proračunskih izdvajanja za obranu, no hoće li to biti dovoljno za sigurnost i održivost vojnih sposobnosti Hrvatske?

Ključni projekti modernizacije Hrvatske vojske

Načelnik Sektora za naoružavanje i opremu Ministarstva obrane Republike Hrvatske, brigadni general Davor Tretinjak, istaknuo je u emisiji Hrvatskog radija "U mreži Prvog" da je proces nabavke višenamjenskih borbenih aviona Rafale započeo 2022. godine te da će tijekom idućeg mjeseca svih 12 aviona biti isporučeno Hrvatskoj. Uz Rafale, Hrvatska nabavlja i raketni sustav HIMARS, bespilotne letjelice Bayraktar te se vode pregovori o nabavi tenkova Leopard.

Prema Tretinjaku, višegodišnji ugovori o nabavi vojne opreme dosežu vrijednost od tri milijarde eura, dok će proračun za obranu po prvi put premašiti 2% BDP-a, čime se Hrvatska usklađuje s NATO smjernicama.

Rastući prihodi hrvatske obrambene industrije

Predsjednik Hrvatskog klastera obrambene industrije Goran Basarac naglasio je kako su prihodi hrvatske vojne industrije u posljednjim godinama značajno porasli. Od nekadašnjih 150-250 milijuna eura, prihodi su do 2023. godine dosegnuli 600 milijuna eura. Hrvatska obrambena industrija tako pokazuje da može pratiti globalne trendove i sudjelovati na europskom obrambenom tržištu.

Tvornica streljiva kao ključna investicija

Izgradnja tvornice streljiva u Hrvatskoj jedna je od prioritetnih investicija. Tretinjak je potvrdio da će ugovor za ovaj projekt biti spreman do kraja godine te da je riječ o greenfield investiciji koja će omogućiti veću samostalnost Hrvatske u proizvodnji streljiva. Hrvatska vojska već sada koristi proizvode domaće vojne industrije, a s novim ulaganjima, domaći proizvođači imat će još značajniju ulogu.

Također, očekuje se isporuka bespilotnih letjelica do rujna ove godine, a Hrvatska će potpisati ugovor za nabavu dronova od domaće tvrtke. To će omogućiti povećanje operativnih sposobnosti vojske i sigurnosnih službi.

Europske obrambene strategije i hrvatska uloga

Tretinjak je istaknuo važnost zajedničkih nabava kroz Europsku obrambenu agenciju, što omogućava povoljnije i učinkovitije opremanje vojski zemalja članica EU. Gordan Akrap, prorektor Sveučilišta obrane i sigurnosti "Dr. Franjo Tuđman", naglašava kako se Europa dugo oslanjala na sigurnost pod okriljem SAD-a, no sada je jasno da europske zemlje moraju same razvijati vlastite vojne sposobnosti.

"Najveća prevencija protiv potencijalnih prijetnji je razvoj vlastitih vojnih kapaciteta. Profesionalna vojska nije dovoljna – pričuvne snage također moraju biti dio obrambene strategije", naglasio je Akrap.

Macron, Trump i globalni sigurnosni izazovi

U geopolitičkom kontekstu, europske obrambene strategije oblikuju se i prema stavovima ključnih svjetskih lidera. Francuski predsjednik Emmanuel Macron zagovara veću vojnu autonomiju Europske unije, dok se SAD pod potencijalnim drugim mandatom Donalda Trumpa sve više distancira od obveza prema NATO saveznicima.

Macron promiče ideju europske obrambene samodostatnosti, dok Trumpova politika "America First" stavlja fokus na američke interese, pri čemu europske zemlje moraju preuzeti veći dio odgovornosti za vlastitu sigurnost. To postavlja izazove, ali i prilike za europske zemlje, uključujući Hrvatsku, da ojačaju svoju vojnu industriju i moderniziraju oružane snage.

Hrvatska nastoji održati korak s europskim vojnim trendovima kroz nabavu moderne opreme i ulaganja u obrambenu industriju. No, pred njom su izazovi – od povećanja domaće proizvodnje i smanjenja ovisnosti o uvozu, do jačanja pričuvnih snaga i razvoja naprednih tehnologija. U vremenu kada se Europa ubrzano naoružava, ključno je pitanje – hoće li Hrvatska uspjeti osigurati svoju obrambenu održivost na duži rok?