Preventivni sistematski pregled je specijalizirani zdravstveni pregled koji se provodi kod hrvatskih branitelja kao dio programa skrbi koje nudi država.

Ovaj pregled omogućuje ranu dijagnostiku i liječenje zdravstvenih problema te osigurava pravodobno praćenje stanja tijela hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji. Neki od problema koji se mogu otkriti tijekom sistematskog liječničkog pregleda uključuju kardiovaskularne bolesti, dijabetes, maligne bolesti i mentalne bolesti.

Branitelji su izloženi povećanom riziku od razvijanja zdravstvenih problema zbog traumatičnih iskustava i sudjelovanja u ratnim zbivanjima. Stoga je važno da imaju pristup redovnim liječničkim pregledima kako bi se na vrijeme mogli identificirati mogući medicinski problemi i poduzeti pravodobne mjere.

Preventivni sistematski liječnički pregled može uključivati ​​povijest bolesti i pregled, laboratorijske pretrage, EKG, ultrazvučni pregled i druge dijagnostičke postupke. Liječnički tim koji provodi ovaj pregled također obavlja savjetodavne i preventivne intervencije kako bi se poboljšala opća zdravstvena svijest hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji.

KARDIOVASKULARNE BOLESTI

Kardiološke bolesti su česte među hrvatskim braniteljima, a to je povezano s mnogim čimbenicima koji utječu na zdravlje. Među najvažnijim uzrocima kardioloških bolesti kod branitelja su:

1. Stres- ratno iskustvo i traume tijekom ratnih zbivanja

2. Pretilost - česti sedentarni stil života tijekom razdoblja nakon rata

3. Niska razina kondicije - nedostatak tjelesne aktivnosti, umor, loša prehrana

4. Pušenje - velik broj branitelja puši, što značajno povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti

5. Poremećaji spavanja- nesanica, noćne more, strahovi

6. Poremećaji u prehrani- često konzumiranje brze hrane, premalo voća i povrća

Ove čimbenike često prate i drugi problemi poput depresije i sumnje u vlastitu sposobnost, što dodatno utječe na zdravlje branitelja.

Prevencija kardioloških bolesti je ključna mjera za poboljšanje kvalitete života hrvatskih branitelja. To uključuje povećanu tjelesnu aktivnost, zdravu prehranu, prestanak pušenja, kontrolu krvnog tlaka i provođenje redovitih zdravstvenih pregleda. Osim toga, važno je educirati branitelje o utjecaju stresa na kardiovaskularno zdravlje i pružiti im odgovarajuću psihološku pomoć kada je to potrebno.

Kardiološke bolesti koje su posebno učestale među hrvatskim braniteljima su ishemijska srčana bolest, hipertenzija, aritmije te srčani i moždani udari. Ishemijska srčana bolest nastaje kada se srčane arterije suze ili blokiraju, uzrokujući manjak kisika i hranjivih tvari u srčanom mišiću. Ova bolest se može manifestirati kao angina pektoris, a u težim slučajevima može dovesti do srčanog udara. Hipertenzija, ili visoki krvni tlak, također je učestala kardiološka bolest među braniteljima. Uzrok visokog krvnog tlaka može biti stres, pušenje ili nezdrav način života. Visoki krvni tlak, ako se ne liječi, može dovesti do srčanih i moždanih udara. Aritmije su problemi s ritmom srca, poput nepravilnog otkucaja srca, ubrzanog ili usporenog otkucaja srca. Mogu biti uzrokovani raznim faktorima, poput stresa ili uzimanja nekih lijekova. Stručnjaci upozoravaju da su srčani i moždani udari također učestali među braniteljima. Ove bolesti su često povezane s prethodnim bolestima srca i krvnih žila, visokim krvnim tlakom i drugim zdravstvenim problemima. Stoga je važno provoditi redovite preventivne preglede srca i krvnih žila, kontrolirati krvni tlak i druge kardiološke parametre, te održavati zdrav stil života kako bi se smanjio rizik od srčanih i moždanih bolesti. Važna je i edukacija branitelja o važnosti brige za zdravlje srca i krvnih žila, te pravodobnoj reakciji na simptome kardioloških bolesti kako bi se spriječile komplikacije.

MOŽDANI UDAR

Moždani udar je akutni problem krvnih žila mozga, a obično se javlja kada krvni ugrušak zaustavi protok krvi u mozgu. To može dovesti do oštećenja područja mozga koja kontroliraju osnovne funkcije tijela, poput govora, kretanja i pamćenja.

Kod branitelja, moždani udari su često povezani s visokim krvnim tlakom, koji je česta kardiološka bolest među veteranima, kao i s drugim zdravstvenim problemima poput dijabetesa, pretilosti i pušenja. Također, različiti oblici traume tijekom borbenih misija mogu biti faktori rizika za razvoj moždanog udara.

Procijenjeno je da branitelji imaju približno 30% veći rizik od moždanog udara u usporedbi s ostalom populacijom. Stoga je iznimno važno provoditi rane dijagnostičke testove kako bi se identificirali faktori rizika i pravodobno liječio moždani udar kada se pojavi.

Za prevenciju moždanog udara kod branitelja preporučuju se smanjenje stresa, redovita tjelesna aktivnost, zdrava prehrana, kontrola krvnog tlaka i kolesterola, te izbjegavanje štetnih navika kao što su pušenje i alkohol.

Također, važno je educirati branitelje o znakovima i simptomima moždanog udara, uključujući poteškoće s govorom, slabost, utrnulost ili gubitak osjeta u rukama ili nogama, te poremećaje vida. Pravovremena reakcija i brza medicinska intervencija mogu značajno smanjiti posljedice moždanog udara i poboljšati dugoročne ishode liječenja.

S obzirom na važnost održavanja zdravlja hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji, preporučljivo je da se pregledi provode redovito, odnosno barem jednom godišnje.

Kristijan Fereža/PDN