Rat u Iranu traje već 46 dana, dok se paralelno odvijaju diplomatske inicijative i vojni potezi koji dodatno kompliciraju situaciju na Bliskom istoku. U Washingtonu je održana prva runda razgovora između Izraela i Libanona, dok Sjedinjene Američke Države istodobno otkrivaju detalje pomorske blokade Irana. Teheran poručuje da će takve mjere zaobići trgovinom preko kopnenih granica.

Napetosti su dodatno porasle nakon što je teretni brod pogođen projektilima u Omanskom zaljevu, dok je Kina zaprijetila protumjerama zbog američkih poteza.

Američki predsjednik Donald Trump ponovno se oglasio na društvenoj mreži Truth Social, gdje je komentirao papu Lava i NATO.

U međuvremenu, američko ministarstvo financija uputilo je upozorenje Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Hong Kongu, Kini i Omanu zbog aktivnosti njihovih banaka povezanih s Iranom.

• Ministarstvo financija potiče vas da surađujete s bankama u vašoj ovlasti kako biste identificirali svaku financijsku aktivnost povezanu s Iranom, uključujući one putem paravanskih tvrtki i drugih metoda izbjegavanja, te da odmah obustavite takve aktivnosti s obzirom na značajne rizike od nezakonitog financiranja koje one predstavljaju. Ove informacije podijelio sam i s američkim bankama koje pružaju korespondentne usluge kako bi mogle pojačano nadzirati ove transakcije.

Europske države istodobno razmatraju plan velike vojne operacije koja bi, nakon završetka sukoba, osigurala sigurnu plovidbu kroz Hormuški tjesnac – jedan od ključnih svjetskih energetskih pravaca. Prema pisanju Wall Street Journala, riječ je o širokoj međunarodnoj koaliciji koja bi uključivala brodove za razminiranje i druga vojna sredstva, ali bez sudjelovanja SAD-a, Izraela i Irana.

Europe is preparing a plan to restore operations in the Strait of Hormuz after the war, led by Macron and the United Kingdom, but without U.S. involvement.

The idea is to form an international defensive mission excluding countries directly involved in the conflict, making it…

— NEXTA (@nexta_tv) April 15, 2026

Francuski predsjednik Emmanuel Macron istaknuo je da bi misija imala isključivo obrambeni karakter te da u njoj ne bi sudjelovale „zaraćene strane“, među kojima su SAD, Izrael i Iran. Europski diplomati naglašavaju da operacija ne bi bila pod američkim zapovjedništvom.

Cilj plana je vratiti povjerenje brodarskih kompanija i omogućiti nesmetan prolaz kroz tjesnac kojim prolazi oko petine svjetske nafte. U operaciji bi mogla sudjelovati i Njemačka, koja raspolaže značajnim kapacitetima u području razminiranja, a odluka Berlina očekuje se uskoro uz suglasnost parlamenta.

Paralelno s vojnim i sigurnosnim pitanjima, razmatraju se i financijski odgovori na krizu. Predsjednik Svjetske banke Ajay Banga izjavio je da bi ta institucija mogla osigurati između 80 i 100 milijardi dolara pomoći za zemlje pogođene ratom u razdoblju od oko 15 mjeseci.

Od toga bi između 20 i 25 milijardi dolara bilo dostupno putem mehanizma za odgovor na krize, koji omogućuje korištenje do deset posto već odobrenih sredstava u postojećim programima. Dodatnih 30 do 40 milijardi dolara moglo bi se osigurati prenamjenom sredstava, dok bi u slučaju produljenja sukoba bilo potrebno pronaći nove izvore financiranja.

Istodobno, prvi dan američke blokade brodova koji pristaju u iranskim lukama nije značajno poremetio promet u Hormuškom tjesnacu. Prema podacima o pomorskom prometu, najmanje osam brodova prošlo je kroz prolaz, uključujući tri tankera povezana s Iranom.

Blokadu je najavio Trump nakon neuspjelih mirovnih pregovora u Islamabadu. Iako je promet znatno smanjen u odnosu na razdoblje prije sukoba, kada je dnevno prolazilo više od 130 brodova, potpuna obustava nije ostvarena.

"Tijekom prva 24 sata nijedan brod nije prošao kroz američku blokadu", objavilo je američko Središnje zapovjedništvo, dodajući da je šest plovila preusmjereno natrag prema iranskim lukama.

Tri broda povezana s Iranom koja su prošla kroz tjesnac nisu bila na putu prema iranskim lukama, pa se blokada na njih nije odnosila. Među njima je tanker „Peace Gulf“, koji plovi pod panamskom zastavom prema luci Hamrija u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.

Podaci pokazuju da takvi tankeri često prevoze iranske naftne derivate u luke izvan Irana radi daljnjeg izvoza u Aziju. Prije toga su kroz tjesnac prošla i dva tankera pod američkim sankcijama.

Tanker „Murlikishan“ na putu je prema Iraku gdje bi trebao preuzeti loživo ulje, dok je „Rich Starry“ vjerojatno prvi brod koji je napustio Perzijski zaljev nakon početka blokade. Riječ je o plovilu kineskog vlasništva koje prevozi oko 250.000 barela metanola.

Sjedinjene Američke Države uvele su sankcije vlasniku broda, tvrtki Shanghai Xuanrun Shipping Co, zbog poslovanja s Iranom.

Kinesko ministarstvo vanjskih poslova ocijenilo je američku blokadu „opasnom i neodgovornom“, upozoravajući da će dodatno povećati napetosti.

U prvim satima blokade kroz tjesnac je prošlo još nekoliko brodova, uključujući tankere za kemikalije i plin, brodove s rasutim teretom te teretni brod „Ocean Energy“, koji je pristao u iranskoj luci Bandar Abas.

Prema obavijesti američke vojske, humanitarne pošiljke izuzete su iz blokade.

"Sjedinjene Države ne trebaju blokirati svaku vrstu brodova ili ući u Hormuški tjesnac. One mogu provoditi sporadičnu blokadu", izjavio je profesor politologije Fabrizio Coticchia.

"Brodovi neće biti napadani, već preusmjeravani", dodao je, ističući da će američki ratni brodovi biti raspoređeni ispred tjesnaca u Omanskom zaljevu.

Iako se cijene osiguranja nisu značajno povećale, dodatni troškovi i dalje predstavljaju opterećenje za brodare, dok procjenitelji rizika redovito revidiraju uvjete osiguranja.

" Povratak u 'normalnost' na Bliskom istoku se sada čini daljim nego prije tjedan dana, a naročito s obzirom na to da je američka mornarica započela blokadu", navodi se u izvješću brokerske kuće BRS.

"Očekuje se da će biti malo ili nimalo komercijalnog prometa u tjesnacu u dogledno vrijeme".

Unatoč eskalaciji, pojavljuju se i signali mogućeg nastavka diplomatskih aktivnosti. Trump je najavio da bi se pregovori između SAD-a i Irana mogli nastaviti u naredna dva dana.

"Trebali biste tamo ostati, stvarno, jer bi se nešto moglo dogoditi tijekom sljedeća dva dana, a mi smo skloniji otići tamo", rekao je Trump u intervjuu za New York Post.

Dužnosnici iz Perzijskog zaljeva, Pakistana i Irana također navode da bi se razgovori mogli nastaviti kasnije ovog tjedna, iako točan datum još nije potvrđen.

Naznake nastavka dijaloga djelomično su smirile tržišta nafte, čija je cijena pala ispod 100 dolara po barelu.

Pregovori u Islamabadu, prvi na visokoj razini od islamske revolucije 1979., završili su bez konkretnog napretka, čime je dovedeno u pitanje trajanje dvotjednog primirja.

Od početka sukoba 28. veljače, Iran je gotovo potpuno zatvorio Hormuški tjesnac za većinu plovila, dopuštajući prolaz uz vlastitu kontrolu i naplatu. Istodobno, američka vojska započela je blokadu brodova koji pristaju u iranskim lukama.

Teheran je zaprijetio napadima na ratne brodove u tjesnacu te na luke susjednih država u Perzijskom zaljevu.

Američko Središnje zapovjedništvo navodi da je u operaciju uključeno više od 10.000 vojnika, više od desetak ratnih brodova i deseci zrakoplova.

"Tijekom prva 24 sata, nijedan brod nije prošao kroz američku blokadu, a šest trgovačkih plovila je poslušalo naredbu američkih snaga da se okrenu i ponovo uđu u iransku luku u Omanskom zaljevu", objavio je CENTCOM.

Podaci o pomorskom prometu ipak pokazuju da je blokada imala ograničen učinak, jer je više brodova nastavilo plovidbu kroz tjesnac.

Najnovija eskalacija dodatno povećava neizvjesnost oko globalne energetske sigurnosti i opskrbe naftom. Međunarodni monetarni fond snizio je procjene rasta svjetskog gospodarstva, upozorivši da bi u slučaju pogoršanja sukoba i zadržavanja cijene nafte iznad 100 dolara po barelu do 2027. globalno gospodarstvo moglo ući u zonu recesije.

Primirje se zasad uglavnom održava, unatoč oštrim porukama s obje strane. Glasnogovornik iranske vojske američke restrikcije na međunarodnu plovidbu nazvao je „piratstvom“, dok je Trump izjavio da je iranska mornarica „posve uništena“ te da joj je preostao tek manji broj „brodova za brze napade“.