VIJESTI Najčitanije

Šola: Što nam se događa? Globalno zatopljenje? Globalno zahladnjenje? Nešto treće?

Šola: Što nam se događa? Globalno zatopljenje? Globalno zahladnjenje? Nešto treće?

Na jednom kraju Europe bukte požari, na drugom kiše i poplave, apokaliptičke slike prirodnih katastrofa stalno, godinama, bombardiraju nas s malih ekrana. Za sve je krivo globalno zatopljenje, i naravno, čovjek kao glavni krivac istoga, piše Ivica Šola u kolumni za Slobodnu Dalmaciju koju djelomice prenosimo.

Portal RealClimateScience svojevremeno je nabrojao sva znanstvena predviđanja apokaliptičkog, ali totalno promašenog tipa, koji su vrištali iz medija, kao danas globalno zatopljenje. Tako su u članku pod naslovom „Pedeset godina ekoloških apokaliptičkih predviđanja koja su demantirana“, autori Myron Ebell i Steven Milloy izlistali novine unazad pedeset godina i evo što su našli.

17. 11. 1967. godine list Salt Lake Tribune objavio je članak u kojem biolog sa Stanforda Paul Ehrlich upozorava kako će 1975. godine nastupiti totalna oskudica, destrukcija, zbog prekobrojnog stanovništva te poziva i Katoličku crkvu da se uključi u spašavanje planeta i kontrolu rađanja ljudi kojih je previše.

A tek zahlađenje

Sljedeće pak godine, 16. travnja 1970., Boston Globe donosi članak, istraživanje skupine znanstvenika koji predviđaju dolazak, ne globalnog zatopljenja, već – zahladnjenja, naslovljen: “Scientist predicts a new ice age by 21st century”. I onda sedamdesetih godina kreće medijsko – znanstvena histerija i plašenje ljudi, ne kao danas globalnim zatopljenjem, već globalnim zahladnjenjem. Tako Washington Post od 9. srpnja 1971. donosi veliko znanstveno istraživanje u kojem se tvrdi da će se zbog uporabe fosilnih goriva jedan dio sunca zamračiti te da će se „u idućih 5 do 10 godina dogoditi novo ledeno doba“.

Da ironija bude veća, ta ista institucija (Columbia University) i njezini znanstvenici danas govore protiv fosilnih goriva, ali u kontekstu globalnog zatopljenja. Histerija oko globalnog zahladnjenja dostigla je svoj vrhunac kada je 3. prosinca 1972. grupa znanstvenika sa Brown Universityja napisala pismo američkom predsjedniku u kojem traže hitno djelovanje jer će „do 2070. godine nastupiti novo ledena doba“.

Pa onda opet o globalnom zahladnjenju New York Times u broju od 5. siječnja 1978. donosi naslov s predviđanjem brojnih znanstvenika: „Međunarodni tim stručnjaka tvrdi da se ne vidi kraj tridesetogodišnjega trenda zahladnjenja sjeverne hemisfere.“

Onda, devedesete okreću priču. Tako The Miami News objavljuje naslovčinu u kojem profesor Hansen i drugi prozivaju senatore i političku elitu kako će devedesetih nastupiti velike suše, što će izazvati klimatske migracije.

Znanstvena histerija o globalnom zatopljenju, koja je zamijenila histeriju o globalnom zahladnjenju, nije obišla ni Australiju. Tako The Canberra Times u broju od 26. rujna 1988. godine prenosi agenciju France Press i znanstvenike koji upozoravaju da će zbog podizanja razine mora oko tisuće otoka u Indijskom oceanu nestati, i poentiraju da će „Maldivi i njihovih 200 tisuća stanovnika do 1992. ostati bez pitke vode.“

Onda Associated Press 30. rujna 1989. globalno širi vijest, upozorenje Ujedinjenih naroda, da će zbog podizanja razine mora „cijeli narodi biti izbrisani s lica zemlje do 2000. godine“.

Reži stabla, ne reži stabla

Prošli pak tjedan iz Europske komisije upozoravaju da moramo spriječiti sječu šuma kako bismo smanjili emisiju CO2. Ali evo opet znanstvenika. Tako je svojevremeno GreenReport objavio članak pod naslovom “Ne sijecite stara stabla”, oslonjen na znanstveno istraživanje koje je obavilo 40 znanstvenika u kojem se tvrdi da je sječa starih stabala u šumama i prašumama, koji apsorbiraju polovinu CO2, razlog globalnog zatopljenja. Dva tjedna nakon toga Geert – Jan Nabuurs sa Sveučilišta u Weningenu objavio je u uglednom časopisu “Nature Climate Change” znanstveno istraživanje s oprečnom tezom: U Europi treba posjeći stare šume i stara stabla jer imaju gotovo neznatnu moć apsorpcije CO2, i posaditi mlada.

Ekološka svijest i ponašanje iznimno su bitni. No ovo je više nalik nekoj vrsti industrije straha kao uvod u transformaciju kapitala i kapitalizma iz crnog u zeleni. A kada ljude hranite strahom, onda im puno lakše prodate (zelenu) robu i ideologiju za koju često i nema praktičnog i razumskog opravdanja…, piše Ivica Šola u kolumni za Slobodnu Dalmaciju.

Izvor:Narod

Autor: Ivica Šola/foto: Knjižara Nova

#kolumna #Ivica Šola

Više iz kategorije: VIJESTI

14. RUJNA 1991. – JNA PREDAJE TEŠKO TOPNIŠTVO U SREDIŠTU ZAGREBA: Hrvatska dobila haubice od 203 mm

14. RUJNA 1991. – JNA PREDAJE TEŠKO TOPNIŠTVO U SREDIŠTU ZAGREBA: Hrvatska dobila haubice od 203 mm

Na današnji dan 1991. JNA je predala haubice 203 mm u Zagrebu. Otkrijte izazove osposobljavanja američkih M115 haubica za obranu Hrvatske u Domovinskom ratu.

prije 30 min
KREATIVNO RJEŠENJE Trumpov čovjek otkrio gdje su zapeli pregovori: 'Ostatak sporazuma praktički je spreman'

KREATIVNO RJEŠENJE Trumpov čovjek otkrio gdje su zapeli pregovori: 'Ostatak sporazuma praktički je spreman'

Jared Kushner, izaslanik Donalda Trumpa, otkrio je da su pregovori o miru u Ukrajini zapeli zbog teritorijalnog spora u Donbasu. SAD traži 'kreativno rješenje'.

prije 32 min
4.000 TONA STRELJIVA U HRVATSKIM RUKAMA: Kako je 14. rujna 1991. skladište Prečec promijenilo Rat za vojarne

4.000 TONA STRELJIVA U HRVATSKIM RUKAMA: Kako je 14. rujna 1991. skladište Prečec promijenilo Rat za vojarne

Otkrijte kako je 14. rujna 1991. godine skladište Prečec kod Dugog Sela, s 4000 tona streljiva, preuzeto bez ispaljenog metka i promijenilo tijek Rata za vojarne.

prije 1 h
Požarište na Braču proteže se do 40 kilometara: 235 vatrogasaca i dalje na terenu

Požarište na Braču proteže se do 40 kilometara: 235 vatrogasaca i dalje na terenu

Stanje na velikom požarištu na Braču znatno mirnije, ali 235 vatrogasaca i dalje nadzire područje od 40 km. Izgorjelo preko 4000 hektara. Detalji intervencije.

prije 1 h
35 GODINA OD OSLOBAĐANJA HUMKE: Garešnica poziva branitelje i građane

35 GODINA OD OSLOBAĐANJA HUMKE: Garešnica poziva branitelje i građane

Garešnica obilježava 35. obljetnicu oslobađanja radio-relejnog centra Humka. Pridružite se braniteljima i građanima u odavanju počasti 15. rujna 2026.

prije 1 h
14. rujna 1991. Zločini agresorske srpske vojske (Hrvatska Kostajnica) – Srbija organizirala 50 koncentracijskih logora za Hrvate Najčitanije

14. rujna 1991. Zločini agresorske srpske vojske (Hrvatska Kostajnica) – Srbija organizirala 50 koncentracijskih logora za Hrvate

14. rujna 1991. obilježava pad Hrvatske Kostajnice. Čitajte o zločinima srpske agresorske vojske, odvođenju Hrvata u 50 logora i strašnim patnjama civila.

prije 2 h
Korčula danas završava obilježavanje 35 godina svojih ratnih postrojbi

Korčula danas završava obilježavanje 35 godina svojih ratnih postrojbi

Svečanom akademijom u Korčuli završava obilježavanje 35. obljetnice osnutka ratnih postrojbi. Prisjetite se ratnog puta branitelja Korčule i Pelješca na Južnom bojištu.

prije 2 h
Hrvatske snage 14. rujna 1995. slomile obranu VRS-a na drvarskom pravcu

Hrvatske snage 14. rujna 1995. slomile obranu VRS-a na drvarskom pravcu

Saznajte kako su hrvatske snage 14. rujna 1995. slomile obranu VRS-a u operaciji Maestral, prodirući prema Drvaru i Oštrelju. Detalji o postrojbama i tijeku bitke.

prije 2 h
Vukovar 14. rujna 1991. – tenkovi krenuli na Sajmište, Borovo Naselje i Trpinjsku cestu

Vukovar 14. rujna 1991. – tenkovi krenuli na Sajmište, Borovo Naselje i Trpinjsku cestu

Prije 35 godina, 14. rujna 1991., Vukovar je napadnut. Saznajte više o žestokim borbama na Sajmištu, u Borovu Naselju i na Trpinjskoj cesti, poznatoj kao 'groblje tenkova'.

prije 2 h
Ilegalne utrke na Krku uzbunile državni vrh: 'Stižu brze izmjene zakona i kazne za vozače!'

Ilegalne utrke na Krku uzbunile državni vrh: 'Stižu brze izmjene zakona i kazne za vozače!'

Nakon kaosa zbog ilegalnih utrka na Krku, država najavljuje brze izmjene Zakona o prometu. Sudionike čekaju novčane kazne, zabrane vožnje i prekršajni bodovi.

prije 2 h
Ako ovo nije za ostavke u policiji, što jest?

Ako ovo nije za ostavke u policiji, što jest?

Analiza slučaja ilegalnih automobilskih utrka na Kvarneru gdje su sudionici blokirali promet i ismijavali policiju. Je li država postala predmet sprdnje?

prije 2 h
Spomen-soba Domovinskog rata danas otvorena posjetiteljima u sklopu 35. obljetnice Rujanskog rata

Spomen-soba Domovinskog rata danas otvorena posjetiteljima u sklopu 35. obljetnice Rujanskog rata

U Šibeniku je otvorena Spomen-soba Domovinskog rata povodom 35. obljetnice Rujanskog rata. Postav prati obranu grada i herojske branitelje. Posjetite od 14. do 22. rujna.

prije 2 h

Prikazano 12 od 108687 članaka.