Strahuje u šibenskom zatvoru: Beogradski odvjetnik prebačen zbog prijetnji, a slična sudbina zadesila je Hrvate u srpskim zatvorima

Visoki prekršajni sud u Zagrebu odbio je žalbu uhićenog beogradskog odvjetnika Nemanje Berića i potvrdio prvostupanjsku presudu Osnovnog suda u Šibeniku. Berić je priveden nakon što je na putu od Beograda do Knina pjevao četničke pjesme i objavljivao ih na društvenim mrežama, što je izazvalo negodovanje u hrvatskoj javnosti. Njegovo ponašanje ocijenjeno je kao ocjena nacionalnih osjećaja hrvatskih građana te narušavanje javnog reda i mira.

Berićev odvjetnik, Slaven Bilčar, posjetio ga je prije nekoliko dana u zatvoru i izjavio kako su uvjeti u šibenskom zatvoru sada bolji, jer je Berić prebačen u drugu ćeliju.

Međutim, situacija u šibenskom zatvoru nije jedinstvena. Slična situacija često zadesi i Hrvate u srpskim zatvorima, gdje također trpe različite oblike maltretiranja. Mržnja prema nesrpskom stanovništvu prisutna je ne samo u zatvorima, već iu svakodnevnom životu u Srbiji. Srpska politička elita često koristi prilike da Hrvate nazivaju ustašima, te tako potpiruje stare animozitete i održava živu velikosrpsku ideologiju koja je nanijela toliko zla tijekom rata

Berić, koji je u Šibeniku bio osuđen zbog narušavanja javnog reda i mira, trebao bi izaći iz zatvora najkasnije 24. kolovoza. Ne, slučaj je otvorio nova pitanja o tretmanu zatvorenika io tome koliko je prisutna mržnja među zatvorenicima s različitim nacionalnim identitetima. Dok Berić strahuje za svoj život u hrvatskom zatvoru, Hrvati u srpskim zatvorima također prolaze kroz slične traume, što dodatno produbljuje jaz između dva naroda i povećava potrebu za dijalogom i pomirenjem, ali ne zaboraviti i nedavnu prošlost, poput reparacije ratne odštete Srbije prema Hrvatskoj.

U posljednje vrijeme govori srpskih političara poput Aleksandra Vučića, Ivice Dačića i Aleksandra Vulina često su obilježeni retorikom koja izaziva kontroverze i napetosti u odnosima između Srbije i Hrvatske. Njihovi komentari često uključuju optužbe, povijesne reference i političke poruke koje su, s hrvatske strane, percipirane kao provokativne i neprijateljske

Aleksandar Vučić

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić često koristi govore i intervjue kako bi naglasio srpske interese i kritizirao postupke Hrvatske, posebno kada je riječ o pitanju manjinskih prava Srba u Hrvatskoj, povijesnim sporovima i interpretaciji događaja iz ratnih godina. Iako Vučić povremeno govori o potrebi za dijalogom i suradnjom, njegovi govori često imaju nacionalistički ton (kao i ranije), posebno kada su u pitanju osjetljive teme poput Oluje ili Jasenovca. hrvatsku političku scenu Vučić ponekad optužuje za revizionizam i veličanje ustaštva.

Ivica Dačić

Ministar vanjskih poslova Srbije Ivica Dačić poznat je po izjavama koje su često oštre i izravne. On redovito kritizira hrvatsku politiku prema Srbima, posebno kada su u pitanju događaji iz Drugog svjetskog rata i Domovinskog rata. Dačić često koristi retoriku koja uključuje optužbe za rehabilitaciju ustaštva u Hrvatskoj te ukazuje na, prema njegovim riječima, neprijateljski odnos Hrvatske prema Srbiji.

Aleksandar Vulin

Aleksandar Vulin, bivši ministar unutarnjih poslova, a sada direktor Bezbednosno-informativne agencije (BIA), poznat je po najekstremnijim izjavama prema Hrvatima. Njegovi govori često sadrže elemente koje mnogi vide kao veličanje velikosrpske ideologije i otvoreno neprijateljstvo prema Hrvatskoj. Vulin često koristi oštru retoriku, nazivajući Hrvatsku "neprijateljem" i optužujući je za antisrpsku politiku. Također, često ističe kako Srbija neće dopustiti nikakvu štetu interesima Srba, posebno u kontekstu regionalnih sukoba i povijesnih nesuglasica.

Ovakvi govori doprinose održavanju tenzija između Srbije i Hrvatske, te često izazivaju reakcije i osude iz Zagreba. Retorika srpskih političara prema Hrvatima, osobito kada uključuje povijesne sporove i nacionalističke stavove, otežava proces pomirenja i izgradnje boljih odnosa između dvije zemlje. Treba napomenuti da je Srbija tijekom Domovinskog rata izvršila agresiju na Hrvatsku, počinila brojne zločine i monstruoznu nedjelju, a još se traga za oko 1.800 nestalih osoba iz tog razdoblja.