Sveti Krševan – svetac, mučenik i zaštitnik grada Zadra
Krševan, akvilejski mučenik iz IV. stoljeća, istaknuo se u doba Dioklecijanova progonstva beskompromisnom vjerom u Isusa Krista. Predaja ga povezuje sa svetom Stošijom ili Anastazijom, mučenicom. Po toj predaji on joj je bio vjeroučitelj. Dok je Stošija bila u tamnici, Krševan ju je svojim pismima tješio i bodrio.
Krševan je bio stavljen na veliku, životnu kušnju. Bio je nagovaran da se odrekne vjere, a za uzvrat ponuđen mu je visoki, upravni položaj: prefektura i konzulat Rimske provincije. Krševan je odbio karijeru, samo da ne zaniječe sebe i ne pogazi svoju vjeru. Najvjerojatnije na današnji dan, 24. studenoga, Krševan je zbog vjere bio smaknut. Odrubljena mu je glava. Povijesno nije moguće utvrditi koje je godine tijelo sv. Krševana iz Grada, pokraj Akvileje, preneseno u Zadar. Po predaji to se dogodilo 649. godine.
„Evo pravoga mučenika, koji je za Kristovo ime krv svoju prolio; nije se bojao prijetnja sudačkih, i tako je ušao u kraljevstvo nebesko.“ Tako ulaznom pjesmom Zadrani slave danas blagdan sv. Krševana, latinski Krisogona, zaštitnika svoga grada. Koliko je taj svetac bio štovan i u općoj Crkvi, najbolji je dokaz da je njegovo ime ušlo u Rimski kanon mise.
Crkva Sv. Krševana i zvonik do nje jedini su sačuvani dio nekad prostrane benediktinske opatije, začete još u ranome srednjem vijeku. Podignuta je na mjestu rimskog emporija, a prema tradiciji, na tom se mjestu u 6. st. nalazila crkvica sa samostanom eremita Sv. Antuna, umjesto koje je u 10. st. podignuta benediktinska crkva Sv. Krševana. Sama bazilika romanička je građevina podignuta u istom vremenu i u istim umjetničkim oblicima kao i katedrala Sv. Stošije. Godine 1175. posvetio ju je prvi zadarski nadbiskup Lampridije, koji je bio domaćin papi Aleksandru III.
Zanimljivo je da se zvonik počeo graditi 1485., a do današnje visine izgrađen je 1546. godine. Nikada nije dovršen.
U cjelini, bazilika zajedno sa zadarskom katedralom predstavlja krunu romaničke umjetnosti u graditeljskom nasljeđu Dalmacije, te visoku duhovnu razinu Zadra u 12. stoljeću. Za našu nacionalnu povijest i općekulturno naslijeđe Hrvatske posebno valja spomenuti vrijednu instituciju iz ove opatije skriptorij u kojem su napisane mnoge važne isprave i pisane umjetnine među kojima i one s muzičkim zapisima: gradual iz 1. stoljeća, antifonar iz 14., obrednik iz 15. stoljeća, misal opata Veniera, te zasigurno veliki dio srodnog štiva iz ostalih zadarskih crkava i samostana, posebno katedrale i Samostana Sv. Marije.
Sveti Krševan prikazan je i kao lik viteza u oklopu na konju, a nalazi se na grbu i zastavi grada, te na više spomenika i građevina u gradu Kopnena vrata, Morska vrata, Vijećnica…
