Policajci, vojnici, razminirači: Otkrivamo što im donosi komplicirana mirovinska matematika
Povodom 35. obljetnice postrojavanja ZNG-a, što je označilo faktično osnivanje Hrvatske vojske na temeljima tadašnjeg MUP-a, istražili smo kako su se u proteklih osam godina mijenjale mirovine bivših djelatnih vojnih osoba, policijskih skužbenika, razminirača, ali i službenih osoba iz sigurnosno-obavještajnog aparata, odnosno sustava unutarnjih poslova i pravosuđa
U vremenu kad sigurnost i obrana postaju sve važniji faktor funkcioniranja države, što se ogleda i u povratku vojnog roka, u mladim državama poput Hrvatske, koje su prošle turbulentno razdoblje svog osamostaljivanja, vojni i sigurnosni aparat zauzima posebno mjesto.
Poglavito se to odnosi na važne obljetnice iz državne i vojne povijesti, a jedan od njih je i Dan oružanih snaga i Dan Hrvatske kopnene vojske koji se obilježava na obljetnicu postrojavanja ZNG-a na stadionu u zagrebačkoj Kranjčevićevoj ulici 1991. godine.
ZNG, ustrojen kroz reorganizaciju Ministarstva unutarnjih poslova, bio je podloga za osnivanje Hrvatske vojske sa svoje četiri gardijske te 16 pričuvnih brigada i devet bataljuna. Formalni naziv Hrvatska vojska, ove su policijske jedinice pod upravljanjem MORH-a stekle 3. studenog 1991. godine.
Posebna prava
Trideset i pet godina kasnije, ovaj se trenutak i dalje obilježava svečanim mimohodom postrojbi i prigodnim programom, a ne treba smetnuti s uma da su djelatne vojne osobe i policijski službenici zajedno s ovlaštenim službenim osobama iz sigurnosno-obavještajnog i pravosudnog sustava te razminiračima dio skupine povlaštenih umirovljenika, što znači da svoju mirovinu primaju po posebnim propisima.
Tu se prvenstveno misli na činjenicu da većina ovih zanimanja ima beneficirani radni staž, gdje im se godina dana provedena na raznim dužnostima računa kao 15, 16 ili 18 mjeseci staža.
Druga važna komponenta je Zakon o mirovinskim pravima djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba, kojim su definirani načini izračuna mirovina u tim kategorijama.
Pravo na mirovinu, službenici i ovlaštene osobe imaju ako su ostvarili najmanje 10 godina mirovinskog staža na odgovarajućim poslovima. Kao i svi drugi, u mirovinu odlaze u dobi od 65 godina i s najmanje 15 godina staža, osim u slučaju odluka vrhovnog zapovjednika, odnosno predsjednika države te ministra, koje se donose zbog posebnih zasluga unutar sustava vojske i sigurnosno-obavještajnog aparata, odnosno u slučaju kad rade na poslovima za koje je propisan beneficirani radni staž ili su navršili 30 godina staža, od čega 15 na propisanim poslovima. Naravno, moguća je i prijevremena starosna mirovina.
Matematičke akrobacije
Što se tiče određivanja mirovine, ono je poprilično komplicirano. Naime, vrijednosni bodovi koji su potrebni za izračun mirovine gledaju se u razdoblju od 10 najpovoljnijih kalendarskih godina, počevši s 1. siječnjem 1998.
Potom se osobni bodovi dobivaju umnoškom staža s najpovoljnijim vrijednosnim bodovima i polaznim faktorom, uz dodatak da se dobiveni rezultat potom povećava za 45 posto, a potom množi s redovitim mirovinskim faktorom i važećom aktualnom vrijednosnom mirovinom.
Ali, to nije sve. Osiguranicima koji imaju manje od 40 godina staža dodavale su se godine staža za razdoblje od 1999. do 2003. godine. No, postoji i imovinski cenzus po kojem se mirovine smanjuju za osam do 20 posto, ovisno o njihovom iznosu, kako bi se spriječilo pretjerano opterećenje na državni proračun, s obzirom na to da se mirovine ovim skupinama službenika ne isplaćuje temeljem doprinosa.
Umirovljenima prema ranijem propisu do 31. prosinca 2001. godine dodatno je smanjena mirovina, ali je Zakonom o mirovinskim pravima DVO, PS i OSO određeno da ne smije iznositi manje od svote mirovine koja bi bila određena po redovnim propisima.
Značajna povećanja
Kako bismo pokazali što je donijela ova matematička akrobacija, uzeli smo podatke o mirovinama za svibanj, osim u ovoj godini, jer HZMO još nije javno objavio te podatke, pa smo ih jednostavno izračunali po stopi prvog ovogodišnjeg usklađivanja od 2,68 posto.
Tako su mirovine umirovljenih po Zakonu o pravima DVO, PS i OSO od 2019. na ovamo porasle s prosječnih 504,20 na 950,92 eura, što znači da je razlika u proteklih osam godina u prosjeku gotovo 450 eura, odnosno 47 posto. Naravno, primjetan je i blagi porast broja primatelja ovih mirovina, kojih je nešto više od 16.200.
Iako se ukupni broj primatelja mirovina u ovoj skupini u proteklih osam godina nije pretjerano mijenjao, vidljive su fluktuacije po kategorijama mirovina. Tako je za više od 1000 porastao broj primatelja starosnih mirovina, dok je s druge strane pao broj primatelja invalidskih i obiteljskih mirovina. Kako bilo, one su sve rasle za 45 do 55 posto, ali su jedino obiteljske mirovine u svom prosjeku ostale na razini ispod 1000 eura.
33,5 milijuna € za 33.500 ljudi
Inače, treba reći kako je najveći rast mirovina, i to za više od 100 eura, kod obje skupine umirovljenika zabilježen 2024. godine, čemu su kumovale visoke stope usklađenja, odnosno povećanje inflacije, ali i plaća.
No, koliko država izdvaja za namirenje dijela svojih umirovljenih službenika? Iako se njihov broj u proteklih osam godina povećao za otprilike 800, svote su znatno porasle.
Tako je u svibnju 2019. za obje skupine isplaćeno ukupno 17.429.861,68 eura. Svota usklađenih mirovina ove godine dosegla je vrijednost od 18.047.695,32 eura samo u skupini umirovljenih službenih osoba u pravosuđu i unutarnjim poslovima te razminirača, a tome treba pridodati i 15.442.940,80 eura za umirovljene po Zakonu o DVO, PS i OSO, što daje ukupno 33,5 milijuna eura mjesečnih isplata za nešto više od 33.500 ljudi.
Izvor:tportal.hr
