Crna kronika

Ubojstvo Zrinke Gmaz ostalo bez kazne: Pravomoćno oslobođen jedini optuženik

Devetnaestogodišnja Zrinka Gmaz ubijena je 16. srpnja 1993., dok su njezin brat i bratić teško ranjeni. Sud je utvrdio da se napad nedvojbeno dogodio, ali nije pronašao dovoljno dokaza da je pucao optuženi Dragan Čavić, kojemu je suđeno u odsutnosti

Podijeli:
Zrinka Gmaz
Zrinka Gmaz Foto: PDN/arhiva

Prošle su 33 godine od ubojstva Zrinke Gmaz na kupalištu Mala skela na Kupi, ali za zločin nad troje mladih civila nitko nije pravomoćno osuđen.

Zrinka Gmaz imala je 19 godina. Njezin tada maloljetni brat Domagoj Gmaz i bratić Igor Karaula teško su ranjeni. Rafalna paljba otvorena je s okupirane desne obale Kupe, dok su se mladi kupali i sunčali na suprotnoj strani rijeke.

Sudski postupak potvrdio je da se napad dogodio. Ono što nije uspio utvrditi jest identitet osobe ili osoba koje su pucale.

Dragan Čavić optužen za ratni zločin

Za sudjelovanje u napadu bio je optužen Dragan Čavić zvani Rambo. Prema optužnici Županijskog državnog odvjetništva u Sisku, Čavić je u vrijeme zločina bio pripadnik izviđačko-diverzantske skupine u sastavu 31. petrinjske brigade Vojske Srpske Krajine.

Optužnica ga je teretila da je 16. srpnja 1993. oko 15 sati, zajedno s još nekoliko nepoznatih pripadnika postrojbe, došao do desne obale Kupe te iz automatskog oružja otvorio vatru prema mladim civilima na kupalištu.

Čaviću je suđeno u odsutnosti jer nije bio dostupan hrvatskom pravosuđu. Prema podacima objavljenima tijekom postupka, tada je živio u Banjoj Luci, gdje je zamolbeno ispitan pred tamošnjim Okružnim tužiteljstvom. Optužbe je odbacio.

Nema pouzdane novije javne potvrde da se i danas nalazi na istoj adresi ili da još živi u Banjoj Luci.

UNPROFOR nije osigurao mjesto događaja

Jedan od ključnih problema cijelog postupka bilo je izostajanje pravodobnog i potpunog osiguranja mjesta zločina.

Istražni sudac sisačkog Županijskog suda izašao je na teren i zatražio da UNPROFOR osigura mjesto događaja na okupiranoj strani Kupe. Mirovne snage to nisu učinile, zbog čega nisu pravodobno prikupljeni svi materijalni dokazi koji su poslije mogli biti presudni za utvrđivanje odgovornosti.

Čahure iz automatskog oružja pronađene su 4. kolovoza 1993. na desnoj obali Kupe. Položaj čahura, tragovi pucnjave i iskazi preživjelih potvrđivali su smjer iz kojeg je vatra otvorena, ali nisu omogućili pouzdano utvrđivanje identiteta strijelaca.

Svjedoci nisu mogli potvrditi tko je pucao

Tijekom suđenja ispitani su dostupni svjedoci, a pročitani su i iskazi osoba koje su u međuvremenu preminule. Dio svjedoka povezivao je pucnjavu s Čavićevom skupinom, dok su drugi govorili o pričama prema kojima se Čavić navodno hvalio napadom.

Međutim, nitko od ispitanih svjedoka nije mogao neposredno i sa sigurnošću potvrditi da je upravo Dragan Čavić pucao prema kupalištu.

Sud je zaključio da glasine, posredna saznanja i priče koje su se širile nakon zločina ne mogu zamijeniti čvrste dokaze potrebne za osuđujuću presudu.

Pravomoćno oslobođen optužbe

Županijski sud u Zagrebu donio je prvostupanjsku oslobađajuću presudu 5. veljače 2020., a javno ju je objavio 10. veljače 2020. Postupak se vodio pod brojem K-rz-2/16.

Vrhovni sud Republike Hrvatske na sjednici održanoj 7. prosinca 2021. potvrdio je prvostupanjsku presudu, čime je Dragan Čavić pravomoćno oslobođen optužbe za ratni zločin protiv civilnog stanovništva.

Važno je pritom razlikovati dvije činjenice. Sud nije utvrdio da se zločin nije dogodio. Naprotiv, utvrđeno je da je Zrinka Gmaz ubijena, a Domagoj Gmaz i Igor Karaula teško ranjeni rafalnom paljbom s druge obale Kupe.

Međutim, nije dokazano izvan razumne sumnje da je u njih pucao optuženi Dragan Čavić.

Zločin je dokazan, počinitelji nisu

Pravomoćna oslobađajuća presuda znači da se Dragana Čavića ne smije predstavljati kao ubojicu Zrinke Gmaz. Može se navesti njegovo puno ime, koje je već objavljeno u izvješćima s javnog sudskog postupka, ali uz jasnu napomenu da je bio optužen i potom pravomoćno oslobođen.

Prema javno dostupnim podacima, nakon oslobađajuće presude nije utvrđen niti osuđen drugi počinitelj. Zločin nad troje mladih civila tako je ostao bez kazne.

Zrinka Gmaz imala je ime, obitelj i tek 19 godina. Sud je potvrdio da je ubijena. Ono što hrvatsko pravosuđe ni nakon više desetljeća nije uspjelo utvrditi jest tko je povukao obarač i tko je sve sudjelovao u rafalnom napadu na nezaštićene civile.

IZVORI: Broj sudskog spisa Županijskog suda u Zagrebu je: K-rz-2/16

Broj optužnice Županijskog državnog odvjetništva u Sisku: K-DO-47/12 od 4. travnja 2016.

Izvor:PDN

Autor: Dražen Šemovčan Šeki

Povezani članci