Pelješki most mora u ozbiljnu sanaciju: Stvorila se mreža pukotina
Samo četiri godine nakon otvaranja počinje sanacija Pelješkog mosta, otkrivene pukotine na pilonima

Samo 50 mjeseci nakon svečanog otvorenja Pelješki most ulazi u ozbiljnu fazu sanacije. Prema najavama Hrvatskih cesta, radovi na uklanjanju uočenih nedostataka trebali bi započeti u listopadu.
Riječ je o pukotinama na površinskom sloju betona na pilonima mosta, a u pojedinim pukotinama zabilježena je prisutnost vlage i vode. Prema informacijama koje donosi Jutarnji list, pukotine su duboke između 3,5 i 6 centimetara, dok zaštitni sloj betona koji štiti glavnu armaturu pilona iznosi od 3,5 do 7 centimetara.
Sanacija je nužna kako bi se spriječilo dugoročno oštećenje konstrukcije. Ako bi voda i sol kroz pukotine s vremenom doprle do armature, moglo bi doći do korozije čelika, čime bi se ugrozila trajnost pilona. Postoji i sigurnosni rizik od odvajanja i pada dijelova betona na prometnicu.
Pelješki most jedan je od najvažnijih infrastrukturnih projekata u novijoj hrvatskoj povijesti. Dug oko 2,4 kilometra, povezuje kopneni dio Hrvatske s poluotokom Pelješcem i omogućio je izravnu cestovnu povezanost juga zemlje bez prolaska kroz teritorij Bosne i Hercegovine.
Most je svečano otvoren 26. srpnja 2022. godine, nakon četiri godine gradnje. Njegova izgradnja značajno je poboljšala prometnu povezanost dubrovačkog područja, olakšala putovanja stanovnicima i turistima te dodatno potaknula gospodarski i turistički razvoj juga Hrvatske.
Osim prometnog značaja, Pelješki most predstavlja i jedno od najvećih hrvatskih građevinskih dostignuća. Projektiran je tako da omogući nesmetan prolazak brodova ispod konstrukcije te da izdrži zahtjevne vremenske uvjete, uključujući snažne vjetrove i seizmička opterećenja karakteristična za to područje.
Gradnju mosta izvela je kineska tvrtka China Road and Bridge Corporation (CRBC), koja je posao dobila na međunarodnom natječaju 2018. godine. Projekt je izradio slovenski inženjer Marjan Pipenbaher, dok su investitor bile Hrvatske ceste.
Velik dio troškova izgradnje financiran je sredstvima Europske unije, koja je pokrila oko 85 posto prihvatljivih troškova projekta.
Unatoč tome što je riječ o jednom od najznačajnijih infrastrukturnih objekata u Hrvatskoj, stručnjaci ističu kako je redovito održavanje nužno za dugoročnu sigurnost i trajnost mosta. Najavljena sanacija trebala bi ukloniti uočene nedostatke i osigurati da Pelješki most i dalje pouzdano služi prometu.
Izvor:jutarnji.hr
Autor: Krešimir Cestar



