Rusija već danima krvnički bombardira ukrajinske gradove i ubija civile i nema naznaka da će Vladimir Putin i njegov režim odgovarati za posljednje zločine, a kamoli i za prijašnje. Istina, američki predsjednik Donald Trump kritizirao je i ruskog i ukrajinskog predsjednika, Vladimira Putina, ali i Volodimira Zelenskog, valjda radi ravnoteže. Trump je rekao da je oduvijek imao "vrlo dobar odnos" s Putinom, no da mu se "nešto dogodilo".
"Potpuno je poludio! Nepotrebno ubija mnoštvo ljudi, i ne govorim samo o vojnicima. Rakete i dronovi lansiraju se na ukrajinske gradove bez ikakvog vidljivog razloga", napisao je američki predsjednik na društvenoj mreži Truth Social. Trump vjeruje da će Putin, ako želi zauzeti cijelu Ukrajinu, to dovesti do "sloma Rusije". U istoj objavi američki je predsjednik rekao da je nezadovoljan izjavama Zelenskog, koji "ne čini ništa dobro za svoju zemlju". "Sve što on kaže je problematično, ne sviđa mi se i bolje da to prestane", dodao je Trump, a da nije precizirao na koje se to točno izjave odnosi.
Zato je njegov posebni izaslanik za Ukrajinu Keith Kellogg javno osudio rusko bombardiranje.
"Neselektivno ubijanje žena i djece noću, dok su u svojim domovima, predstavlja očito kršenje Ženevskih mirovnih protokola iz 1977. godine, koji su osmišljeni kako bi zaštitili civile. Ovi napadi su sramotni. Zaustavite ubijanja. Prekid vatre odmah", poručio je Kellogg.
Ovakve izjave, prema svemu sudeći, zabavljaju Putinov kružok, koji to sve teže prikriva. Tako je u ponedjeljak glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov obznanio da njih ne zabrinjavaju Trumpove kritike na račun ruskog predsjednika.
"Početak pregovaračkog procesa, u koji je američka strana uložila mnogo truda, vrlo je važno postignuće i iskreno smo zahvalni Amerikancima, a osobito predsjedniku Trumpu, na pomoći u organizaciji i pokretanju tog procesa. Istodobno se radi o vrlo osjetljivom trenutku koji je povezan s emocionalnim preopterećenjem svih uključenih strana i emotivnim reakcijama", prenio je ruski dnevnik Kommersant.
Koliko su se "uplašili" u Kremlju, vidjelo se po tome da su s nedjelje na ponedjeljak, ruske snage izvele novi masovni zračni napad na Ukrajinu, treću noć zaredom, pri čemu je ubijeno najmanje šest osoba, a ozlijeđeno njih još 24. Prema izvješću ukrajinskog ratnog zrakoplovstva, Rusija je iz bombardera tipa Tu-95MS ispalila devet krstarećih raketa Kh-101 te lansirala rekordnih 355 jurišnih i mamaca dronova tipa Shahed. Zbog toga je Poljska odlučila podići borbene zrakoplove kao odgovor na akcije Rusije, objavilo je Operativno zapovjedništvo poljskih oružanih snaga. Naglasili su da je to bila druga uzastopna vrlo napeta noć za cijeli poljski sustav protuzračne obrane s obzirom na to da se nastavlja aktivnost ruskog strateškog zrakoplovstva, koje izvodi raketne napade na objekte koji se nalaze u Ukrajini. "Provedene su sve potrebne procedure kako bi se osigurala sigurnost poljskog zračnog prostora", navodi se u izjavi.
U zapadnim medijima traju pozivi Trumpu da promijeni svoju politiku i izvrši snažan pritisak na Rusiju i nastavi vojnu pomoć Ukrajini. The Washington Post, pozivajući se na mišljenje "desetak visokorangiranih američkih dužnosnika i vojnih stručnjaka", piše da je sadašnji trenutak možda "najpovoljniji za vršenje pritiska na Moskvu u cijelom ratu".
Prema riječima ovih stručnjaka, ruska vojska gubi snagu i uskoro će početi osjećati veliki nedostatak ljudi i opreme. "Malo je vjerojatno da će Rusija postići svoje deklarirane ciljeve pune kontrole nad četiri područja. Postoji razlika između potiskivanja Ukrajinaca pet do deset kilometara unatrag po cijenu velikih žrtava i posjedovanja oklopne šake koja može razviti proboj", ustvrdila je Dara Massicot, viša suradnica u Carnegie Endowmentu. Njezin zaključak potvrđuje i situacija na ratištu, gdje nema značajnijih pomaka. Od siječnja, unatoč tvrdnjama o jačoj ofenzivi, ruske su snage osvojile tek oko 0,15 posto ukrajinskog teritorija. Podaci pokazuju da se tempo napredovanja usporio - s otprilike 125 četvornih kilometara tjedno krajem 2024. na samo 41 četvorni kilometar tjedno.
Istovremeno, časopis Forbes piše da bi Trumpovo povlačenje iz mirovnih pregovora između Moskve i Kijeva moglo dovesti do kapitulacije Ukrajine, što bi ruskog predsjednika Vladimira Putina učinilo "političkim gospodarom" Europe. Publikacija poziva na nastavak opskrbe Ukrajine "potrebnim oružjem".
Umjesto toga, očekuje se da će se na summitu u Haagu čelnici NATO-a dogovoriti o novom cilju obrambene potrošnje. Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte predlaže da sve države povećaju potrošnju na 3,5 posto BDP-a i potroše dodatnih 1,5 posto BDP-a na ciljeve vezane uz obranu, ali mnogi misle da je to previše i može se reći da su u pravu.
Američki su dužnosnici ostalima u NATO-u poručili da će Trump, iako planira prisustvovati summitu u Haagu, možda otkazati dolazak ako preostale članice Saveza ne odobre preliminarni sporazum o povećanju potrošnje. A to pokazuje tko želi zaraditi na prekomjernoj militarizaciji.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu PDN dopušteno je samo registriranim korisnicima.
Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu PDN te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.