Šef Hrvatskih cesta otkriva najzanimljivije detalje gradnje Pelješkog mosta i što će se sve graditi u 2022.

03.01.2022. 11:38:00

Dovršetkom Pelješkog mosta Hrvatska je prvi put od neovisnosti spojena u jednu cjelinu. Krajnji jug Hrvatske više nije odvojen od matice, a mastodontski projekt na leđima su izveli kineski građevinari s Hrvatskim cestama. Na golemom kompleksu gradilišta povremeno je bilo i 20 plovila, uz 600 radnika koji su u most upumpali gotovo 70.000 kubika betona

Što se još zbivalo na najvećem gradilištu u zemlji za vrijeme gradnje mosta i kakvi su planovi Hrvatskih cesta za nadolazeće godine, u intervjuu za tportal otkriva predsjednik Uprave Hrvatskih cesta Josip Škorić.

On kaže da niti pandemija niti golem rast cijena građevinskog materijala nisu poremetili planove državne cestarske tvrtke koja je prošla i kroz financijsko restrukturiranje, zbog čega će morati platiti pet milijardi kuna dugova manje.

Završen je jedan od najvećih i najsloženijih projekata Hrvatskih cesta – Pelješki most. Koliko je njegovo značenje za Hrvatske ceste?

Radi se o tehnički inovativnoj građevini, na razini najznačajnijih suvremenih ostvarenja svjetske mostogradnje. Značenje mosta za našu tvrtku - Hrvatske ceste - možemo ocijeniti s nekoliko motrišta. Već sada je most dokaz da uspješno možemo voditi najveće infrastrukturne projekte sufinancirane sredstvima iz fondova EU-a, što znači da smo uspješno proveli postupak nabave, a potom organizirali vođenje projekta u svim segmentima koje pokriva investitor. Značenje mosta u prometnoj mreži iziskuje posebnu pažnju u budućem upravljanju prometom, a izloženost goleme građevine elementima - vjetru, morskoj vodi, vjerojatno i potresu - predstavlja poseban izazov u organizaciji održavanja. Dakle most je za nas prvotno niz izazova u pripremi, građenju, upravljanju prometom i održavanju te, naravno, projekt kojim se iznimno ponosimo.

Koje je značenje Pelješkog mosta za južnu Dalmaciju i Hrvatsku?

Most Pelješac dio je državne ceste koja obilazi Neumski koridor, odnosno dio projekta pod nazivom Cestovno povezivanje južne Dalmacije, što obuhvaća izgradnju mosta, pristupnih cesta i obilaznice Stona. Ostvarenjem projekta uspostavlja se čvrsta cestovna veza između razdvojenih dijelova kopnenog teritorija Hrvatske duljine 32,5 kilometara, što će omogućiti razvoj kopna i otoka dubrovačke regije. Obilazak Neumskog koridora jedan je od ključnih prioriteta u povezivanju Hrvatske nakon stjecanja neovisnosti, a most preko morskog tjesnaca - Kanala Malog Stona - dug 2404 metra, predstavlja najzahtjevniji dio projekta.

Obilazak Neumskog koridora jedan je od ključnih prioriteta u povezivanju Hrvatske nakon stjecanja neovisnosti, naglašava Škorić

Obilazak Neumskog koridora jedan je od ključnih prioriteta u povezivanju Hrvatske nakon stjecanja neovisnosti, naglašava Škorić

Izvor: Pixsell / Autor: Milan Sabic/PIXSELL

Otvoreno pitanje su pristupne ceste mostu, tridesetak kilometara njih. Kako napreduju radovi i može li se očekivati puštanje mosta u promet iduće turističke sezone?

Most Pelješac ili, točnije, cijeli projekt Cestovno povezivanje s južnom Dalmacijom uistinu je krunski projekt, usudio bih se reći čak i generacijskog značenja. U srpnju 2021. obilježili smo spajanje zadnjeg segmenta, povezali smo teritorij Republike Hrvatske i sada nestrpljivo iščekujemo puštanje u promet cijele te dionice. Pandemijskim okolnostima usprkos, dinamika na gradilištu nije se značajnije poremetila i, ako se aktivnosti nastave predviđenim planom, možemo očekivati da će dionice iz prve faze projekta biti puštene u promet neposredno prije početka ljetne turističke sezone, negdje u lipnju 2022. Most Pelješac dio je projekta koji sadrži izgradnju mosta s pristupnim cestama te izgradnju obilaznice Stona, dakle ukupno se gradi 32,5 kilometara nove državne ceste. Projekt nove ceste podijeljen je na tri ugovora za izgradnju, od kojih će prvi biti dovršen most, već početkom sljedeće, 2022. godine.

Koje biste zanimljivosti izdvojili o samom projektu?

Postupak izgradnje mosta zahtijeva specijalnu opremu i još više posebno iskustvo izvoditelja. Uspjeh projekta, mjeren ispunjenjem zadanog roka i troškovima izgradnje, ovisi o planiranju svih faza i visokom stupnju prefabrikacije dijelova. Zahvaljujući mogućnosti transporta morem izravno na gradilište, u kineskim tvornicama pripremljeni su veoma veliki montažni komadi: najdulji element (dio pristupnog grednog mosta) bio je dug 52 metra i imao je masu od oko 820 tona. Pored plovne dizalice, koja odjednom može podići teret od 1000 tona, svaki od šest pilonskih stupova dobio je svoj set potpuno novih dizalica, kojima su odsječci mosta podizani na svoje mjesto, dakle u jednom trenutku na gradilištu je bilo 12 dizalica koje su se postupno pomicale kako je gradnja napredovala. U to vrijeme na gradilištu je bilo preko 600 radnika kineskog izvoditelja. Budući da su stupovi tijekom gradnje bili fizički razdvojeni, to znači da smo istovremeno imali više od 10 odvojenih gradilišta, što je zahtijevalo izuzetnu organizaciju. Na gradilištu je povremeno bilo i do 20 brodova i plovila. Još treba naglasiti da je sav beton, dakle oko 68.000 kubnih metara betona visoke kakvoće, isporučila domaća tvrtka. Naši stručnjaci sudjelovali su i u izradi nekih konstruktivnih dijelova čeličnog sklopa, a isporučili su i značajnu količinu opreme mosta.

  •  

Pristupne ceste za Pelješki most

Izvor: Pixsell / Autor: Matko Begovic/PIXSELL

Kako napreduju radovi na cesti D403 kod Rijeke, najskupljoj cesti u Hrvatskoj? Što se postiže probijanjem tog pravca?

Na projektu DC403 probijena je cjelokupna trasa ceste. Upravo počinje izrada gornje nosive konstrukcije na vijaduktima Mlaka i Piopi te izrada željezničkog podvožnjaka Piopi. Iskopano je preko 1000 metara tunela Podmurvice te ostaje iskopati još oko 200 metara. Intenzivno se izvode potporni zidovi i premještanje postojećih instalacija. Nova cesta DC403 znatno će rasteretiti gradske prometnice od teretnog prometa prema Luci Rijeka i kontejnerskom terminalu Zagrebačka obala te će građanima Rijeke donijeti bržu poveznicu između zapadnog dijela centra i riječke obilaznice, čime će se isto tako rasteretiti promet u centru grada.

Nova cesta DC403 znatno će rasteretiti gradske prometnice od teretnog prometa prema Luci Rijeka i kontejnerskom terminalu, ukazuje Škorić

Nova cesta DC403 znatno će rasteretiti gradske prometnice od teretnog prometa prema Luci Rijeka i kontejnerskom terminalu, ukazuje Škorić

Izvor: Pixsell / Autor: Igor Kralj/PIXSELL

Što je s brzom cestom Omiš - Split i ostalim investicijama HC-a u Splitsko-dalmatinskoj županiji?

Projekt pod nazivom Multimodalna platforma splitske aglomeracije, odnosno nastavak obilaznice Splita pravcem Solin - Stobreč - Dugi Rat - Omiš za nas je prvi prioritet za sufinanciranje sredstvima EU-a u sklopu novog Operativnog programa za razdoblje 2021 – 2027. Dinamika realizacije ovog projekta ovisi o privlačenju sredstava iz fondova, no treba reći da je izgradnja sa strane Omiša i sa strane Solina, odnosno Splita, započela dionicama koje se financiraju iz vlastitih sredstava Hrvatskih cesta, odnosno iz proračuna. Radi se o izgradnji nove brze ceste duljine 21,5 kilometara na teškom terenu Dalmatinske zagore, za koju je procijenjeno da će koštati ukupno 2,37 milijardi kuna. Brza cesta od Solina do Omiša sadrži spojne ceste čvor TTTS - Stobreč, čvor Stara Podstrana - Podstrana, čvor Jesenice - Jesenice i čvor Dugi Rat - Dugi Rat.

Sa strane Solina uskoro ćemo započeti izgradnju od čvora Mravince, kojim se priključujemo na cestu Dugopolje - Split. Novi pravac dalje ide prema Karepovcu do čvora TTTS u zaleđu Stobreča. Prvi ugovor za izgradnju već je sklopljen i radovi će uskoro započeti, poslije ishođenja svih potrebnih dozvola, a očekujemo da će ukupna cijena izgradnje ove dionice biti oko 250 milijuna kuna.

Sa strane Omiša u tijeku je izgradnja dijela obilaznice tog grada, konkretno gradimo dionicu koja spaja postojeću državnu cestu DC70 preko mosta Cetina s ranije izgrađenim čvorom Omiš istok. Radi se o kompleksnom zahvatu koji sadrži tunel dug 600 metara i most Cetina, koji će se glavnim rasponom od 152 metra protegnuti preko kanjona rijeke izlazeći iz jednog tunela, da bi na drugoj obali ušao u drugi tunel. Realizacija ugovora za izgradnju započela je u rujnu 2019., radovi su ugovoreni za iznos od 174,5 milijuna kuna, a izvođač je zajednica ponuditelja STRABAG AG, Austrija i Strabag d.o.o., Zagreb. Obilaznica će se privremeno priključiti na DC 70 kroz tunel Komorjak - sjever do dovršetka izgradnje spoja kod Dugog Rata. Splićani trenutno mogu pratiti izgradnju takozvane Zapadne rampe s ulice Zbora narodne garde. Raskrižje Ulice Zbora narodne garde i Ulice Domovinskog rata jedna je od kritičnih prometnih lokacija na području Splita, posebno u vršnom periodu, kada se na ovom ulazu u grad stvaraju zastoji. Vrijednost ugovora za izgradnju je 24,2 milijuna kuna.

  •  

Pelješki most iz zraka

Izvor: Pixsell / Autor: Zvonimir Barisin/PIXSELL

Što je s ostalim uskim grlima na tom području?

Uskoro ćemo započeti i s rekonstrukcijom raskrižja Širina, čime će se riješiti usko grlo na ulazu u Split iz smjera Kaštela. Rekonstrukcija državne ceste počinje od ulaza u Solin sa strane Kaštela i rekonstruira se sve do deniveliranog križanja s Ulicom Antuna Gustava Matoša u Solinu. Rekonstrukcija se sastoji od dodavanja nove prometnice (mosta) između postojećih razmaknutih kolnika te njezina deniveliranog prijelaza preko postojećeg raskrižja Širina i rijeke Jadro mostom duljine 471 metra. Postojeće raskrižje Širina zadržat će punu funkcionalnost, uz obnovu kolnika, javne rasvjete, semafora te ostale opreme. Ovaj zahvat koštat će oko 138 milijuna kuna.

Mravinačka rampa još je jedan zahvat koji doprinosi lakšem ulasku i izlasku s poluotoka jer rješava problem povezanosti značajnog dijela Solina sa Splitom preko rotora u Bilicama. Sagradit će se dodatna rampa preko rotora Bilice kao spoj dijela Solina. Izgradnja će započeti iduće godine po cijeni od 10 milijuna kuna.

Izvor: tportal.hr/Foto: PIXSELL

Izvorni autor: Nikola Sučec

Autor:

Važna obavijest:

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu PDN dopušteno je samo registriranim korisnicima.

Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu PDN te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.