HRVATSKI VETERANI - JUČER, DANAS, SUTRA - 2026 Najčitanije

Mit o „građanskom ratu“ – kako se briše karakter Domovinskog rata

Mit o „građanskom ratu“ – kako se briše karakter Domovinskog rata
Foto: Ilustracija/K.F./AI

Mit o „građanskom ratu“ – konstrukcija koja briše odgovornost

Teza o Domovinskom ratu kao „građanskom ratu“ jedna je od najupornijih i najštetnijih konstrukcija prisutnih u javnom prostoru. Ona se ne pojavljuje slučajno niti je posljedica neznanja, nego svjesnog pokušaja da se rat u Hrvatskoj prikaže kao unutarnji sukob bez jasnog uzroka, agresora i odgovornosti. Iako se često predstavlja kao neutralna ili pomirbena interpretacija, u svojoj suštini ta teza ima vrlo jasnu svrhu – izjednačiti obranu s napadom i zamagliti karakter rata koji je bio nametnut Hrvatskoj.

U vrijeme dok je rat trajao, nitko tko je živio njegovu stvarnost nije govorio o građanskom ratu. Razlog je jednostavan: činjenice su bile očite. Hrvatska je bila međunarodno priznata država, a protiv nje je izvršena oružana agresija koja je uključivala okupaciju teritorija, razaranje gradova i protjerivanje stanovništva. Strukture koje su vodile pobunu nisu djelovale samostalno niti su nastale spontano, nego su bile dio šire političke i vojne strategije s jasnim ciljem – spriječiti hrvatsku samostalnost.

Pojam građanskog rata podrazumijeva sukob unutar jedne države u kojem se suprotstavljene strane bore za vlast ili političku kontrolu nad istim sustavom. Domovinski rat nije imao takav karakter. Hrvatski branitelji nisu ratovali kako bi preuzeli vlast nad nekom postojećom državom, nego kako bi obranili pravo na samostalnost i teritorijalni integritet. Pokušaj da se ta temeljna razlika izbriše nije akademsko pitanje terminologije, nego politička manipulacija.

Teza o građanskom ratu danas se koristi kao alat za reinterpretaciju prošlosti. Najčešće se pojavljuje u kontekstima koji izbjegavaju jasne pojmove agresije i obrane, zamjenjujući ih općim izrazima poput „sukoba“, „nesporazuma“ ili „tragičnih događaja“. Takav jezik stvara privid ravnoteže, ali u stvarnosti briše uzročno-posljedične veze. Ako je rat bio građanski, tada više nema agresije. Ako nema agresije, nema ni jasne odgovornosti. A bez odgovornosti nestaje i moralna dimenzija obrane.

Posebno je problematično to što se mit o građanskom ratu koristi za umanjivanje uloge branitelja. Ako su „svi ratovali protiv svih“, obrana se svodi na sudjelovanje u nekom općem kaosu. Time se žrtva izjednačava s nasiljem, a otpor s pobunom. Takav pristup ne vrijeđa samo one koji su branili svoje domove, nego dugoročno razara temelje povijesnog pamćenja.

Ova konstrukcija služi i relativizaciji zločina. U građanskim ratovima zločini se često prikazuju kao neizbježna posljedica općeg raspada, a ne kao rezultat planskih politika. Primjenom tog okvira na Domovinski rat sustavno se umanjuje karakter organizirane agresije i etničkog čišćenja. Zločini se prestaju promatrati u kontekstu politike koja ih je omogućila i svode se na izolirane incidente bez šire odgovornosti.

Ako se mit o građanskom ratu prihvati kao legitimna interpretacija, Domovinski rat prestaje biti shvaćen kao obrambeni rat, a Hrvatska kao država koja je izborila svoju slobodu. Umjesto toga ostaje nejasna priča o „unutarnjem sukobu“ bez jasnog smisla. Takav pristup ne vodi pomirenju, nego trajnoj konfuziji i gubitku povijesne orijentacije.

Zato je nužno jasno reći: Domovinski rat nije bio građanski rat. Bio je obrambeni rat protiv agresije. Ta tvrdnja ne isključuje složenost povijesnog trenutka, ali ne dopušta zamjenu teza. Razlika između obrane i agresije nije stvar perspektive, nego činjenica.

Odbacivanje mita o građanskom ratu nije pitanje ideologije, nego odgovornosti prema istini. Istini koja je temelj državnosti, ali i temelj poštovanja prema onima koji su u tom ratu izgubili živote, zdravlje i domove. Ako se ta istina zamijeni konstrukcijama, gubi se ne samo povijesna jasnoća, nego i smisao same slobode.

Autor: Kristijan Fereža/PHB

#Domovinski rat #hrvatski branitelji #građanski rat #obrambeni rat #agresija na Hrvatsku #Hrvatski veterani - Jučer, danas, sutra #povijesna istina #kultura sjećanja #relativizacija #nacionalna memorija #ratni narativi

Više iz kategorije: HRVATSKI VETERANI - JUČER, DANAS, SUTRA - 2026

U Bastajima i Bastajskim Brđanima odana počast poginulim hrvatskim braniteljima: Sjećanje na žrtvu iz studenoga 1991. ne smije izblijedjeti

U Bastajima i Bastajskim Brđanima odana počast poginulim hrvatskim braniteljima: Sjećanje na žrtvu iz studenoga 1991. ne smije izblijedjeti

Komemoracija je bila prilika za prisjećanje na ljude koji su imali svoje obitelji, roditelje, supruge, djecu, snove i planove, ali se nikada nisu vratil...

13. 11. 2026.
Vladimir Vuković Vata dobio spomen-bistu u Podstrani: 35 godina nakon pogibije odana počast heroju obrane Dubrovnika

Vladimir Vuković Vata dobio spomen-bistu u Podstrani: 35 godina nakon pogibije odana počast heroju obrane Dubrovnika

U Podstrani je 11. studenoga 2026. godine, na šetnici u Strožancu koja već nosi njegovo ime, svečano otkrivena spomen-bista Vladimiru Vukoviću Vati, hrv...

12. 11. 2026.
Trideset pet godina čekali su pravdu. I dočekali su je – na sudu u Srbiji!

Trideset pet godina čekali su pravdu. I dočekali su je – na sudu u Srbiji!

Trideset pet godina nakon što su hrvatski branitelji i civili odvođeni u srpske logore, jedan od preživjelih napokon je dočekao da mu sud u Srbiji prizn...

11. 11. 2026.
Odnos prema Domovinskom ratu - od stjecanja državne samostalnosti do danas

Odnos prema Domovinskom ratu - od stjecanja državne samostalnosti do danas

Promatrajući mijene kroz koje smo prolazili u posljednjih 36 godina (od 1990. do danas), može se reći da kao društvo nismo bili pošteđeni svih onih trau...

8. 11. 2026.
Operacija "Otkos 10" bila je jedna od prvih uspješnih operacija hrvatskih snaga u Domovinskom ratu

Operacija "Otkos 10" bila je jedna od prvih uspješnih operacija hrvatskih snaga u Domovinskom ratu

Jednom od prvih pobjedničkih operacija hrvatskih snaga pod kodnim nazivom "Otkos 10" izvedenom u razdoblju od 31. listopada do 12. studenoga 1991. godin...

30. 10. 2026.
GORANSKI RISOVI: Od ledenih rovova Like do pobjede u Oluji – 138. brigada ostavila je neizbrisiv trag u Domovinskom ratu

GORANSKI RISOVI: Od ledenih rovova Like do pobjede u Oluji – 138. brigada ostavila je neizbrisiv trag u Domovinskom ratu

U njezinim redovima dužnost je obnašalo više od 5500 ljudi, od kojih je više od 4000 bilo s područja Gorskog kotara. Šesnaest pripadnika brigade poginul...

28. 10. 2026.
Glasovi branitelja pripadaju i povijesti i budućnosti

Glasovi branitelja pripadaju i povijesti i budućnosti

Ratni dokument može zabilježiti zapovijed, datum i kretanje postrojbe, ali često ne objašnjava kako su ljudi živjeli s tim odlukama. Zato svjedočanstva...

18. 10. 2026.
Dani kada je Zadar gorio: Tenkovi su krenuli, branitelji su ih zaustavili i obranili grad i Hrvatsku

Dani kada je Zadar gorio: Tenkovi su krenuli, branitelji su ih zaustavili i obranili grad i Hrvatsku

U listopadu 1991. Zadar je bio na rubu ponora. Otkrijte kako su branitelji, unatoč nedostatku oružja i teškim uvjetima, zaustavili tenkove JNA i obranili grad i Hrvatsku.

6. 10. 2026.
30. rujna 1994. godine - Hrvatska izbjegla rusku zamku i zaprijetila otkazivanjem UNPROFOR-u

30. rujna 1994. godine - Hrvatska izbjegla rusku zamku i zaprijetila otkazivanjem UNPROFOR-u

Na svojoj 3434. sjednici, 30. rujna 1994. godine, Vijeće sigurnosti UN-a jednoglasno je usvojilo Rezoluciju 947 kojom je produžen mandat UNPROFOR-a na p...

30. 9. 2026.
Rat za vojarne 35 godina poslije – trenutak kada je Hrvatska dobila oružje za obranu

Rat za vojarne 35 godina poslije – trenutak kada je Hrvatska dobila oružje za obranu

Rat za vojarne bio je mnogo više od zauzimanja vojnih objekata i preuzimanja tenkova. U danima kada je Hrvatska imala ljude spremne braniti zemlju, ali...

17. 9. 2026.
15. rujna 1991. – rat dolazi pred vrata Zadra

15. rujna 1991. – rat dolazi pred vrata Zadra

Toga dana počele su otvorene borbe za Zadar. Prve su granate pale na grad i njegova rubna područja, a sukobi koji su dotad vođeni u širem zadarskom podr...

15. 9. 2026.
Tomislav Tomečić: Jutro kad se nisam radovao vedrom nebu Najčitanije

Tomislav Tomečić: Jutro kad se nisam radovao vedrom nebu

Umirovljeni poručnik HV-a Tomislav Tomečić prisjeća se napetog jutra 9. rujna 1993. kada je njegova postrojba protuzračne obrane branila Velebit od neprijateljskog zrakoplovstva. Potresno svjedočanstvo iz Domovinskog rata.

10. 9. 2026.

Prikazano 12 od 59 članaka.