Gostujući u studiju N1, ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata, povjesničar Ante Nazor je govorio o Povjerenstvu za suočavanje s prošlošću.

Nazor smatra da u Povjerenstvu trebaju biti i pravnici i povjesničari, prepoznati znanstvenici po pitanju 20. stoljeća, poznavatelji ne samo Drugog svjetskog nego i Domovinskog rata, prenosi N1. Iako su se obojica složili da se apsolutno mora osuditi zločine, Klasić je pozvao na konkretnije određivanje onoga što se događalo u poraću, odnosno postavio je pitanje jesu li tada ljudi ubijani zbog komunističke ideologije ili su se događali revanšizmi za period od ’41. do ’45. Na to je Nazor je kazao da se, ako se pita njegovu baku, u vrijeme Drugog svjetskog rata događao revanšizam za prijašnje godine! “Samo ono su bili vojnici, a ovo su bila djeca”, podsjetio ga je Klasić, da bi Nazor ustvrdio da su i komunisti ubijali djecu. “Govorimo o parolma. Za mene je, sama po sebi, poklič i parola – za dom i slobodu… Meni nema ništa svetije!”, kazao je Nazor. “Ali ne i ‘spremni'”, umiješao se Klasić. “Za što je čovjek spreman živjeti nego za dom, obitelj i slobodu? A ja nisam za poglavnika ni za vrhovnika”, pitao je Nazor. “Taj pozdrav ne postoji. Vi ste to izmislili – za dom i slobodu”, kazao Klasić. “On nije zlokoban. Ako ćemo zabranjivati taj pozdrav zato što je kompromitiran ubojstvima ljudi, kako možete u Saboru govoriti – smrt fašizmu, sloboda narodu?”, pitao je Nazor. “Smrt fašizmu je poziv na ubijanje fašizma i fašista, a danas se prozivaju ljudi – ovaj je fašist, ovaj je fašist. To je poziv na nasilje”, kazao je Ivan Hrstić. Klasić ističe da je taj pozdrav imao određeno značenje 1941. godine, no poslije rata, smatra da su se događali revanšizmi prema kvislinzima i ratnim zločincima, kao i u slučaju, recimo, Francuske. Hrstić se usprotivio, kazavši da to “nije radila službena država”. “Kako nije? Ma tko je radilo?”, pitao ga je Klasić, na što je Hrstić kazao da su osudili nekoliko tisuća ljudi i izveli nekoliko stotina pogubljenja, ali puno manje, nego na teritoriju Jugoslavije, pogotovo s obzirom na broj stanovnika. “Koliko su trajala suđenja? Ili u Norveškoj, gdje je prijeki sud bio pokretni? Ja mislim da je Dresden bio revanšizam”, kazao je Klasić. Klasić je zaključio da kad vidi političara da se “suočava s prošlošću”, to mu uvijek izgleda kao da se ne zna suočiti sa sadašnjošću.