Raspravno vijeće Haškoga suda proglasilo je zapovjednika vojske bosanskih Srba Ratka Mladića krivim za genocid u Srebrenici i zločine protiv čovječnosti u BiH te ga osudio na doživotnu kaznu zatvora. Vijeće ga je oslobodilo krivnje za točku optužnice u kojoj ga se teretilo za genocid u nekoliko općina istočne BiH jer je zaključilo da počinjeni zločini nisu imali obilježje genocida. Proglašen je krivim po svim ostalim točkama optužnice. Za vrijeme čitanja optužnice i presude Haški sud je potvrdio da je u srpnju 1995. genocid počinjen u Srebrenici, ali ne i u sedam drugih općina istočne Bosne, kako se to tvrdilo u optužnici protiv zapovjednika vojske bosanskih Srba Ratka Mladića. Sud je zaključio da su se u općinama Foči, Ključu, Kotor Varošu, Prijedoru, Sanskom Mostu i Vlasenici dogodili zločini nad nesrpskim stanovništvom, ali da njihova namjera nije bila istrebljenje naroda. Raspravno vijeće utvrdilo je da je u BiH bio oružani sukob i da su zločini počinjeni u toj državi imali obilježja sustavnih, masovnih i raširenih djela, kazao je predsjednik Raspravnog vijeća Haškog suda Alphonse Orie. Mladić vikao, sudac Orie ga izbacio iz sudnice Oko 10.40 određena je pauza koja je trajala gotovo do 11.30. Mladiću je za to vrijeme izmjeren krvni tlak tri puta. Njegov odvjetnik tražio je da se odgodi daljnje čitanje jer da bi se u suprotnom moglo pogoršati Mladićevo zdravlje ili da se odmah kaže presuda bez planiranog čitanja. No sud je odlučio dalje čitati presudu. No Mladić je potom počeo vikati te je sudac tražio da ga se izvede iz sudnice i odveden u prostoriju u kojem može sjediti na sofi i pratiti presudu. U njegovoj blizini su liječnik i medicinska sestra, kazao je Orie. Raspravno vijeće smatra da je optuženi znatno doprinio ostvarenju cilja udruženog zločinačkog pothvata u Srebrenici, rekao je sudac Orie. Raspravno vijeće ICTY-ja izreklo je nepravomoćnu presudu bivšem zapovjedniku vojske bosanskih Srba generalu Ratku Mladiću Mladić je optužen za genocid i druge ratne zločine nad muslimanima i Hrvatima u BiH počinjene u okviru udruženog zločinačkog pothvata. Sudac Orie kazao je da je Mladić optužen za pet točaka za zločine protiv čovječnosti: progoni, istrebljenje, ubojstvo, deportacija, nehumana djela poput prisilnog premještanja. Među četiri točke za kršenje zakona ili običaja ratovanja su: ubojstva, terorizam, protupravni napadi na civile, uzimanje talaca. U osvrtu na odgovornost optuženog u ovoj oprtužnici Vijeće navodi kako smatra da je njegovo djelovanje tijekom sveobuhvatnog udruženog zločinačkog pothvata, odnosno ono djelovanje koje je poduzeo VRS (Vojska Republike Srpske), s obzirom da su mnogi od glavnih počinitelja bili pripadnici snaga VRS-a između 1992. i 1995. optuženi je izdao naredbe kojim se uspostavio i organizirao VRS i njegova glavna tijela. Optuženi je isto tako usko surađivao u radu VRS-a, rekao je Orie. Od 12. do 14. srpnja 1995. godine je vojska Republike Srpske i ministarstvo unutarnji poslova tzv. MUP organizirali su prijevoz oko 25.000 bosanskih Muslimana, uglavnom žena, djece i starih osoba iz enklave Srebrenice u teritorij pod kontrolom Armije BiH. Prevezeni su kamionima i autobusima. Srpski vojnici izdvojili su vojno sposobne muškarce koji su se htjeli s njima prevesti. Neki od njih imali su samo 12 godina a neki su bili stariji od 60 godina. Te akcije su se vrlo često događale na vrlo agresivan način, kazao je među ostalim sudac Orie. Vijeće je zaključilo da je optuženi pomogao bivšoj JNA u različitim dijelovima. Od 12. svibnja 1992. bio je komandant glavnog štaba vojske Republike Srpske. Na tom položaju je bio do 8. studenog 1996. godine, dodao je. Što se tiče sveobuhvatnog udruženog zločinačkog pothvata Vijeće je utvrdilo da je od 1991. do 30. studenog 1995. postojao udruženi zločinački potvhat čiji je cilj bio trajno uklanjanje bosanskim Muslimana i Hrvata s područja na kojem su bili bosanski Srbi. Presuda Mladiću - najvažnija presuda za ratne zločine u BiH Presuda Mladiću jedna je od najvažnijih presuda za ratne zločine u BiH. Na pravdu se čekalo više od dva desetljeća, a bio je optužen za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona ili običaja ratovanja u BiH od svibnja 1992. do pred kraj 1995. Tužiteljstvo je za njega zatražilo kaznu doživotnog zatvora. U točki koja se odnosi na genocid u Srebrenici, Mladiću su stavljena na teret masovna ubojstva više od tisuću zarobljenih Bošnjaka u selu Kravica te još tisuću kod škole u mjestu Orahovac. Tu je i opis "bezobzirnog uništavanja" privatne imovine i javnih dobara te spomenika kulture i sakralnih objekata. U djelu optužnice koji se odnosi na teroriziranje Sarajeva tijekom opsade grada, spomenut je zločin na tržnici Markale iz veljače 1994. kada je ubijeno 66, a ranjeno više od 140 osoba. U optužnici su potanko opisani zločini poput ubojstva 144 osobe u mjestu Ključ, više od 200 zatočenika u zatvoru u Foči, ubojstvo 150 osoba u logoru Keratermu te 140 u logoru Sušici kod Vlasenice, kao i zatočenje tisuća Bošnjaka i Hrvata u logorima poput onoga na Manjači osmišljenim tako da dovedu do njihova fizičkog uništenja. Optužnica protiv Mladića uz osobnu odgovornost sadrži i sudjelovanje u udruženom zločinačkom pothvatu na čijem je čelu bio Radovan Karadžić.