Policijska ispostava Virje u Domovinskom ratu: Uloga, djelovanje i doprinos obrani Podravine i Hrvatske

Područje odgovornosti ispostave Virje obuhvaćalo je širok prostor Podravine – od Rakitnice, preko Hampovice, Šemovaca i samog Virja, pa na sjever prema Molvama i Repašu, sve do Ždale i državne granice s Mađarskom. U tom zahtjevnom i geografski osjetljivom prostoru, policijski su djelatnici uz redovne zadaće preuzeli i one koje su u ratnim okolnostima imale iznimnu težinu.

Od samih početaka demokratskih promjena i uspostave prvih izabranih vlasti u svibnju 1990. godine, policijske snage s ovog područja stale su u obranu ustavnog poretka Republike Hrvatske. Ubrzo nakon izbijanja otvorene agresije, pripadnici policije s đurđevačkog i virjanskog područja upućivani su na najteža ratišta, uključujući novljansko-pakračko područje u zapadnoj Slavoniji te druga krizna bojišta diljem Hrvatske.

Iako Koprivničko-križevačka županija nije bila na prvoj crti bojišnice, upravo je njezina uloga u logistici, organizaciji i obrani bila iznimno značajna. Nakon što je područje djelomično oslobođeno od prisutnosti JNA tijekom 1991. godine, iz ovog su kraja prema ostatku Hrvatske upućivani i ljudstvo i naoružanje, čime je dodatno osnažen obrambeni sustav u najkritičnijim trenucima rata.

Posebno važnu ulogu imao je i pričuvni sastav policije na đurđevačkom području, kojem je pripadala i ispostava Virje. U uvjetima kada Republika Hrvatska još nije imala organiziranu vojsku, pričuvna policija predstavljala je ključnu legalnu oružanu snagu u obrani stanovništva i strateških objekata. Masovnim uključivanjem lokalnog stanovništva omogućeno je neprekidno funkcioniranje policijske službe, dok su aktivni policajci i pripadnici specijalnih postrojbi mogli biti upućeni na prvu crtu bojišta.

Policijske snage imale su važnu ulogu i u uspostavi blokada vojnih objekata JNA tijekom rujna 1991. godine, što je bio dio šire operacije poznate kao „Bitka za vojarne“. Na području Podravine provedene su koordinirane akcije blokada, pregovora i preuzimanja objekata, čime je značajno oslabljena vojna infrastruktura JNA i osigurana kontrola nad teritorijem.

U to su vrijeme policajci svakodnevno osiguravali mostove na Dravi, cestovne pravce, raskrižja i telekomunikacijsku infrastrukturu, sprječavajući moguće diverzije i osiguravajući nesmetano funkcioniranje života u ratnim uvjetima. Zbog blizine državne granice s Mađarskom, poseban naglasak bio je i na nadzoru pograničnog područja te sprječavanju mogućih infiltracija, uključujući i nadzor graničnih karaula na širem području Ždale i Repaša.

Jedan od važnih segmenata tog razdoblja bilo je i preuzimanje graničnih karaula JNA na prekodravskom području, među kojima i karaula Ždala. Nakon uspostave blokade i prekida opskrbe, posadi je ponuđena mogućnost mirne predaje, što je u konačnici i prihvaćeno bez većih sukoba. Time je hrvatska strana preuzela kontrolu nad strateški važnim pograničnim prostorom, a zaplijenjene su i znatne količine naoružanja, streljiva i vojne opreme.

Posebno strateški važan segment obrane Podravine bio je i sustav zaštite energetskih objekata, osobito Centralne plinske stanice (CPS) Molve. Budući da je CPS Molve u to vrijeme bio najvažniji i tehnološki najnapredniji energetski izvor ugljikovodika na kopnu u Republici Hrvatskoj, njegov je značaj bio od najviše nacionalne važnosti. Gubitak ili sabotaža tog postrojenja mogli bi izazvati ozbiljan energetski kolaps države, zbog čega je njegova obrana imala apsolutni strateški prioritet.

Već od kraja 1990. godine tadašnja Policijska stanica Đurđevac, kojoj je pripadala i ispostava Virje, uvodi mjere pojačanog i stalnog osiguranja plinskih postrojenja na području Podravine, s posebnim naglaskom na CPS Molve. Uz aktivnu policiju, ključnu ulogu u neprekidnim stražama, ophodnjama i fizičkom osiguranju imali su i pričuvni sastav policije te pripadnici Narodne zaštite iz Molva, Virja i okolnih mjesta, koji su uspostavili obrambene prstene oko kompleksa CPS Molve I i II te gradilišta CPS Molve III, dovršenog u ratnim uvjetima 1992. godine.

U ratnim okolnostima postojala je stalna prijetnja diverzantskih djelovanja, kao i mogućih zračnih napada JNA, zbog čega su oko kompleksa bili organizirani i elementi protuzračne obrane, a pristupni putovi strogo kontrolirani kroz sustav punktova i barikada. Sva vozila i radnici bili su detaljno pregledavani, a kretanje strogo nadzirano.

Zahvaljujući visokoj razini organiziranosti, stalnoj budnosti policijskih snaga iz Đurđevca i Virja, pripadnika pričuvnog sastava, Narodne zaštite te radnika INA-Naftaplina koji su u izvanrednim uvjetima održavali proizvodnju, CPS Molve je tijekom cijelog Domovinskog rata ostao očuvan, bez prekida rada i bez ijednog uspješnog neprijateljskog djelovanja.

Ovi događaji jasno svjedoče o složenoj i višeslojnoj ulozi policije i lokalnih snaga u Podravini – od obrane teritorija i infrastrukture, do očuvanja ključnih državnih sustava u trenucima kada je njihova stabilnost bila od presudne važnosti za opstanak države.